SARAJEVO – Bosna i Hercegovina bilježi veliki pad izvoza na treća tržišta, što se najviše odrazilo na spoljnotrgovinski deficit, koji u prva tri mjeseca ove godine iznosi 1,84 milijarde maraka, kažu u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.
Tako je, na primjer, u prva tri mjeseca izvoz na Kosovo smanjen za 86 odsto, Rusiju 36 odsto, Kinu 27 odsto te Tursku, gdje se bilježi pad od 21 odsto.
U Komori su primijetili kako je ogroman rast uvoza, za 81 milion KM više nego u istom periodu prošle godine, zabilježen na tarifnoj grupi 2710, koji obuhvata naftna ulja i ulja dobijena od bitumenskih minerala, takođe uticao na generalni rezultat.
“Izvoz je smanjen za oko 13 miliona KM, odnosno 0,47 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz povećan za 4,47 odsto, odnosno za nešto više od 200 miliona KM u odnosu na uporedni period”, kazali su u Komori za “Nezavisne”.
Inače, BiH je najviše izvozila u Njemačku, Hrvatsku, Italiju, Srbiju, Austriju, a najviše uvozila iz Hrvatske, Srbije, Njemačke, Slovenije, Italije.
Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, kaže kako negativan spoljnotrgovinski bilans utiče na bruto društveni proizvod.
“Ako imamo vanjskotrgovinski deficit, za taj iznos će naš BDP biti manji u toku te godine. Ako se ova tendencija nastavi, definitivno će doći do usporavanja ekonomije u BiH u 2019, a što će se znati tek naredne godine kada se objave zvanični podaci. Ako se ovako nastavi, moguće je i da će doći i do korekcija prognoza rasta koje su imale svjetske finansijske institucije”, kaže Hadžić.
Smatra kako, pored trećih tržišta, velika prijetnja za privredu BiH dolazi i iz zemalja Evropske unije poput Italije, koja je u recesiji, i Njemačke, koja je istu jedva izbjegla, koje su među glavnim bh. partnerima i kojima je BiH previše izložena.
“Ako dođe do pada njihove potražnje i potrošnje, to će se definitivno odraziti i na nas”, zaključio je Hadžić.
U Privrednoj komori Republike Srpske strahuju kako je pad izvoza jedan od prvih znakova nove svjetske ekonomske krize, koja se manifestuje kroz pad potražnje.
“Ono što nije dobro i što nas brine je pad industrijske proizvodnje. Na već loše podatke iz prošle godine i u ovoj godini je zabilježen pad. Od rada nekoliko velikih postrojenja u Republici Srpskoj zavisi poslovanje ukupne privrede. Zbog toga treba da radimo na disperziji i razvoju drugih velikih kapaciteta koji bi mogli da nose privredu. U velikim granama imamo po dva velika nosioca i pad njihove aktivnosti utiče na ukupan rezultat”, kaže Vladimir Blagojević, portparol Komore. Nezavisne novine