Vengust: Otkup manjinskih akcija Elektroprivrede RS je dobro za tržište kapitala

BANJALUKA – Otkup akcija od manjinskih akcionara „Elektroprivrede Republike Srpske“ (ERS) po fer ili knjigovodstvenoj vrijednosti, konačno bi poboljšao i promijenio odnos države, odnosno vlasti, prema manjinskim akcionarima i tržištu kapitala, smatra stručnjak za tržište kapitala Denis Vengust.

Vengust je za portal CAPITAL kazao da je odnos vlasti prema manjinskim akcionarima i tržištu kapitala do sada bio poražavajući.

„Zbog toga nije čudno što Banjalučka berza, uprkos daleko najboljem upravljanju i regulisanju berze u regionu, jedva diše već 12 godina. Uprkos nepotpunim informacijama, dobro je da nije došlo do dužeg zaustavljanja trgovine akcijama emitenata iz sistema ERS. Konačno, poslije 12 godina, dolazi do djelimičnog oporavka Berze što se tiče cijena, kao i prometa. Svjetske berze, sa kraćim korekcijama, divlje rastu već deset godina, a Banjalučka berza je vegetirala sve do sada“, istakao je Vengust.

Povodom namjere ERS da otkupi akcije od malih akcionara, Vengust smatra da Vlada RS i ERS još nemaju razrađen detaljan plan kako sprovesti otkup akcija ERS-a.

Nemoguće predvidjeti rast cijena akcija ERS

Ističe da je nezahvalno prognozirati koliko će cijene akcija ERS-a rasti.

„To je nemoguće predvidjeti jer zavisi od mnogo faktora. Onaj ko tvrdi drugačije je šarlatan koji laže, ili nije svjestan svih faktora, ili oboje. Trebamo biti svjesni da su cijene akcija iz sistema ERS, uprkos ogromnom rastu, u nekim slučajevima još uvijek na svega tri odsto od njihove knjigovodstvene vrijednosti ili na oko dva odsto od njihove vrijednosti iz 2007. godine“, navodi Vengust.

Dodaje da je knjigovodstvena vrijednost akcija ERS-a još uvijek oko 30 puta veća od sadašnje tržišne.

Ističe da bi otkup akcija od manjinskih akcionara po knjigovodstvenoj vrijednosti konačno poboljšao i promijenio odnos države prema malim akcionarima.

„Tržište kapitala Republike Srpske je imalo dva velika i goruća problema: privatizacione fondove i tretiranje manjinskih akcionara. Prvi problem je odgovarajuće riješen, mada u posljednje vrijeme dolazi do promjena podzakonskih akata koji idu na ruku društava za upravljanje. Drugi problem, za koji sam očekivao da se će se riješiti poslije transformacije zatvorenih privatizacionih fondova u otvorene, je tretiranje manjinskih akcionara. Pretpostavljao sam da će društva koja upravljaju fondovima biti motivisana da srede to pitanje, ali su u tom smjeru do sad, nažalost, ništa nije uradilo. To je vjerovatno, prije svega, posljedica politike nazamjeranja“, naveo je Vengust.

Što se tiče tretiranja manjinskih akcionara, on smatra da najveći problem predstavlja to što zakon propisuje da kad država prodaje svoje akcije u procesu privatizacije, ne postoji obaveza otkupa akcija i od ostalih akcionara po jednakoj cijeni.

„To omogućava bogaćenje države na račun svojih građana, koji su direktno ili indirektno akcionari poduzeća gdje se prodaje državni kapital“, smatra Vengust.

Ističe da je najavljeni otkup akcija konačno bitan korak da država pokaže da poštuje i štiti vrijednost privatnog kapitala, odnosno kapitala manjinskih akcionara.

„To će zaustaviti i odlive odnosno isplate iz transformisanih fondova. Dosad su mnogi isplaćivali, jer je situacija na tržištu izgledala bezizlazna, odnosno bez nade. Najavljena reorganizacija „Elektroprivrede“, sa mogućnošću isplate za nesaglasne akcionare, stvara sasvim novu pozitivnu perspektivu, ne samo za akcionare ERS-a, nego za cijelo tržište kapitala Republike Srpske“, naglašava Vengust.

Vengust: EU zabranjuje subvencionisanje neprofitabilnih elektro – firmi

Ističe da je otkup akcija pametan potez zbog ugovorenih obaveza prema EU, odnosno obaveze liberalizacije tržišta koja će izvjesno dovesti do povećanja cijena električne energije i profitabilnosi u svakom dijelu energetskog sistema.

„EU regulativa zabranjuje prelijevanje novca, odnosno subvencionisanje dijela neprofitabilne elektro djelatnosti – firmi, sa strane profitabilnih. U slučaju da Vlada, uprkos svemu, ne ispoštuje te obaveze, propašće distribucije. S obzirom da je riječ o uslugama, bez kojih se ne može poslovati, tu djelatnost bi brzo preuzele strane kompanije. U tom slučaju bi država izgubila sav kapital u tim kompanijama, a povećanje cijena električne energije bi bilo mnogo veće, jer na strane firme Vlada ne bi mogla da utiče“, kazao je Vengust.

Dodao je da je rast cijena struje izvjestan s obzirom i na trendove elektrifikacije svega, pa čak i vozila, te zbog zatvaranja termoelektrana i nuklearnih elektrana.

„Više tržišne cijene će se, prije ili poslije, odraziti i na znatno višim konačnim cijenama za potrošače. Privrednicima je već najavljeno da će cijene postepeno rasti, a ove godine do 20 odsto. Bez obzira na obećanja, prije ili poslije će doći i do povećanja cijena za domaćinstva. Mnogi u to ne vjeruju, ukazujući na niži  standard stanovništa. Međutim, dovoljno je da pogledamo većinu zemalja u okruženju gdje se, uprkos sličnoj ekonomskoj situaciji, to desilo. Imali smo i raspravu prije povećanja akciza na gorivo i uprkos jakom otporu i tvrdnjama mnogih da ekonomska situacija u BiH ne opravdava povećanje akciza, ono je već dugo na snazi“, zaključuje Denis Vengust.

CAPITAL: Svjetlana Šurlan