BANJALUKA, Poslovne banke u BiH koje su odobravale kredite sa deviznom klauzulom vezanom za švajcarski franak iskoristile su rast ove valute kako bi ostvarile ekstraprofit, zbog čega bi taj prihod nadležne institucije u BiH trebalo da oporezuju sa najvećom mogućom stopom, smatraju ekonomski analitičari.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović je istakao da bi nadležne institucije vlasti trebalo da svaku zaradu poslovnih banaka koja je bazirana na promjenama kursnih razlika oporezuju sa porezom od 90 odsto jer je u pitanju nepravedan oblik bogaćenja banaka.
– Svaki prihod banaka koji je ostvaren po osnovu rasta franka, gdje banke nisu pozajmile švajcarske franke klijentima nego su im dale marke i klijenti im uredno vraćaju marke, neopravdan je i neosnovan oblik bogaćenja poslovnih banaka i one bi morale biti oporezovane posebnim poreskim tretmanom koji se već razmatra u Hrvatskoj – istakao je Pavlović.
On je dodao da bi BiH morala izvršiti dodatni poreski pritisak na profite koje poslovne banke ostvaruju po osnovu kursnih razlika koje nisu osnovane.
– Niti jedna poslovna banka u BiH nije dala klijentu švajcarske franke, nego konvertibilne marke, tako da je u pitanju fiktivna kategorija koja služi za očuvanje supstance, tako da promjena osnovice i vrijednosti kredita zbog porasta švajcarskog franka rezultira u kategoriji ekstraprofitom poslovnih banaka – istakao je Pavlović.
On je naglasio da sudbina zaduženih u švajcarskim francima leži u monetarnoj vlasti BiH, koja bi morala da izvrši pritisak na banke, koje će tada ozbiljno razmisliti o ovom problemu.
Istog mišljenja je i ekonomski ekspert Spoljnotrgovinske komore BiH Duljko Hasić, koji je istakao da je nedopustivo da banke i dalje ostvaruju enormne zarade usljed rasta franka.
– Zarade u bankarskom sektoru su enormne i jedino realno rješenje bi bilo da su rate ostale iste kao i kada su klijenti uzeli kredite – istakao je Hasić.
On je dodao da klijenti uskoro neće biti u mogućnosti da redovno servisiraju svoje dugove, te da će tada, bez sumnje dužnici pred sudom zatražiti svoja prava.
– Institucije BiH bi morale da se ozbiljnije pozabave ovim problemom jer su ljudi koji su zaduženi u francima u agoniji – dodao je Hasić.
U poslovnim bankama, međutim, demantuju da su ostvarili ekstraprofit usljed rasta franka, tvrdeći da su korisnicima kredita u francima prvih godina otplate, kada je vrijednost franka padala, rate bile manje nego na početku otplate.
Mjere
Govoreći o mjeri koju je predložio Stalni odbor za finansijsku stabilnost BiH, odnosno fiksiranje kursa švajcarskog franka na 1,5678 maraka za jedan franak, Hasić je istakao da ova mjera ni na koji način ne olakšava muke dužnika jer korisnici kredita i dalje ne znaju šta ih očekuje u idućem periodu.
– Osim toga, “balon sistem” je samo odlaganje, ali ne i kvalitetno rješenje problema zaduženih u francima jer dužnika i poslije otplate glavnice duga čeka otplata “balon kredita”, što znači da je dug ostao apsolutno isti – istakao je Hasić. Glas Srpske
Banke na franku ekstra profitiraju
19 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
prvi i istinit i tacak clanak, svaka cast ovo je za svaku pohvalu. Samo ako ga budu vidjeli oni koji trebaju.
svi su klijenti trebaliznati da se kurs franka stalno mijenja i da je to rizičan kredit
ne slazem se sa vecim dijelom clanka. CHF krediti imaju granitno cvrsto, zakonsko uporiste u ZOO i bice ili jako tesko ili nemoguce tvrditi ili uraditi ono sto se navodi u clanku. na kraju, sta su ocekivali duznici tih kredita? nerealno je ocekivati da banke jednostavno otpisu i poniste indeksiranje, na svoju stetu. pitanje je da li ce i ovaj ‘balon’ proci, jer tu ima ohoho posla da se uradi za svaki pojedinacni kredit. mislim da ce samo implementacija toga, ako se usvoji, da u bankama traje najmanje 6 mjeseci.
po meni, veci ‘grijeh’ snose banke onda kada je libor/euribor padao, a nije bilo smanjenja istoga klijentima. ovo sto se sad predlaze, jeste jedna od mogucih mjera sanacije. sa stanovista aktive banaka, krediti u CHF nisu statisticki znacajni. sa stanovista duznika, vjerovatno ce im dobro doci smanjenje rata ako se usvoji prijedlog fiksiranja pariteta na 1,56 (uz produzenje roka otplate). pored toga, jedna od predlozenih mjera je bila i smanjenje kamatnih stopa. vidjecemo kako ce banke reagovati na to.
bankari su rekli da to nece dramaticno rasti ako ode do 5 km, oni su znali ako mi nismo da je ta valuta rizicna i opet su nam nudili te kredite i garantovali da ce sve biti u redu, samo malo posle tih plasiranih kredita pocela rata kredita rasti. Oni su morali znati prije plasiranja kredita sta nas ceka i nisu trebali davati te kredite. Mi nismo ni ekonomisti niti pratimo kretanja u svijetu jer mi je dosta svega i svih desavanja kod nas od rata pa na ovamo. Samo smo htjeli ostavriti stambeno pitanje svojom mukom. Ko mi moze garantovati da grijesim sa svojim navodom *kada su nam odobrili kredit i isplatili u km po tadasnjem chf kursu, mozda su ga odma otplatili, a da mi za svo ovo vrijeme placamo banci i ratu i tu razliku kursa koja je danas… Ma ko njih provjerava ma koja agencija kome je ona pomogla. Da sve funkcionise kako treba ne bi bili gdje smo sada i kako nam je sada. Ma nek im je na dusu pa zar misle da ce i njima biti dobro. Banka koja je kupljena za 1 euro da sada ima dobit od 18 mil. za 6 mjeseci. Od koga …. nego od nas.
bojim se da niko nije znao sta ce se desiti u buducnosti sa valutama, berzama, i ostalim djavoljim rabotama. ima osnova da se provjere izvori sredstava iz kojih su banke isplacivale CHF kredite, naravno, samo tu preporuku nisam vidio u nedavnom sastanku bankarskih celnika. banka koja je prodana za 1 euro je trebala da bude likvidirana, a da se desetine miliona KM plasiranih poslovnim partnerima milorada dodika u njegovoj prvoj vladi, nikad ne vrate. zalosno je da je tako pravni sljedbenik nekad najvece banke, Jugobanke, upropasten kriminalnim djelovanjem politicara, ali to je neka sasvim druga tema. na primjer, u srbiji je jugobanka, zajedno sa ostalih 5 domacih banaka, sa takozvanim ‘demokratskim’ promjenama, namjerno odvedena u likvidaciju, kako bi se napravilo trzisnog mjesta za strane banke.
eh…
Na dan plasmana kredita u CHF-u, banka je morala da ima pokriće u CHF-u i da izvrši plasman u CHF-u ili da klijent plati pretvaranje u KM. Sve ostalo je mimo zakona.
ne,banka uopste nije morala da ima chf. danom potpisivanja ugovora o kreditu (doduse, datum potpisa ugovora i dan stvarne isplate se obicno razlikuju), klijent je svojevoljno i mimo zablude pristao da se glavnica duga indeksira u skladu sa kretanjima pariteta km i chf valute, i time,pristao na varijabilnost glavnice duga. na koji nacin je banka nabavljala sredstva (kreditnim linijama od banaka majki ili sredstvima iz depozita), i pod kojim uslovima, je drugo pitanje i to bi trebalo analizirati da se vidi da li su banke ostecene rastom kursa, ili su mozda ostvarivale ekstraprofit. ako su banke ostecene, onda treba analizirati da li su rizik (odnosno, razliku izmedju kolicine sredstava po kursu x i kursu y), ravnomjerno raspodijelile, a u drugom slucaju, ako su ostvarivale ekstraprofit na stetu klijenata, onda…no bojim se da ce ovakva analiza izostati.
1. devizni kredit može biti odobren u tačno određenim slučajevima (kredit uz valutnu klauzulu je nešto drugo)
2. da li je konverzija mogla biti po srednjem kursu??
@1 chf
čitaju čitaju oni koji trebaju, ne brini:)
Svjesni su i oni (bankari naše “drage” bake da istina o njihovim nezakonitim radnjama izlazi na vidjelo.
Još dok se novinarima bude dalo novih materijala, pa kad se počne objavljivati…
Monetarna vlast BiH je dio globalne monetarne vlasti,koja je dozvolila stranim bankama da slobodno posluju,ne postujuci domace zakone,pa tako i da plasiraju lihvarske kredite,na koje zaracunavaju 4-5 puta vece kamatne stope nego u svojim maticnim zemljama.Shvatite,one su SVJESNE da nasa vlast moze uticati na njih samo onoliko koliko one zele da prihvate.Kljucnu ulogu moze da ima SAMO NAROD ,odnosno, da se osteceni klijenti na nivou BiH udruze,kao i svi koji se sa njima solidarisu,izadju na ulice i otpocnu sa potpisivanjem peticija,konkretno za striktno postivanje ugovora o kreditu ,vezano za smanjivanje kamatne stope,kada libr pada,jer svi ovi dogovori odgovornih i predlozi idu u korist bankama.Nemaju banke apriori uporiste u ZOO ,jer u jednoj klauzuli stoji da ako su dvije stranke u ugovornom odnosu i zatim nastupe neprirodno i neocekivano losi uslovi za jednu stranu,ugovor se moze raskinuti.Ugovor se ne mora raskinuti ako stranke postignu odgovarajuci dogovor,po kojem otprilike obje strane,u jednom fer odnosu snose rizik problema.
Evo primjera koliko je hipo azurna i koliko im treba da promjene svoju kursnu listu. Kod njih još uvijek 1.72 itd. a u centralnoj b. 1.71 itd. Najbolje rješenje da se narod pokrene protiv banke i kao što kazete potpisati peticiju.
I ovo što će se euro vratiti u trgovine treba podržati. Dosta su banke zarađivale na razmjenjivanju eura u km uzimajući proviziju od toga. Tako da mjenjali 20 eur ili 100 uzimaju 2 km za proviziju. Neki se čude kako su za 20 eura uzeli 2 km, a u drugim bankama ne. Svako ko ima neko zapažanje vezano za banku treba da obistini pa da vidimo dokle više.
1. banke su investirale novac u privredu i stanovnistvo republike srpske. svaka investicija je rizicna, a ona se u krajnjoj liniji po banke efektuira obustavom placanja klijenta, te eventualnim izvrsnim postupkom, dizanjem rezervisanja i otpisom potrazivanja.
2. kamatne stope za bankarske kredite jesu nesto vise u bih, ali nije isto plasirati kredit u svicarskoj, na primjer, i u zemlji kakva je bosna i hercegovina.
3. ako se narod nije udruzio protiv banaka onda kada je u bosni propalo 3,6 milijardi tadasnjih DEM (stare) devizne stednje, 1992. godine, nece ni sada. umjesto da se narod tada digao i jurisao na banke, sto je bilo sasvim opravdano tada, mi smo uzeli puske u ruke i medjusobno se ubijali. dalje, niko nije prstom mrdnuo kada su domaci politicari upropastili domace banke, u periodu od 1997-2002. godine. naprotiv, narod je na izborima podrzao dva puta one koji su to uradili, a sudstvo je izreklo oslobadjajuce presude odgovornim licima za to. o detaljima (na potpuno iskrivljen nacin) mozete procitati u knjizi ‘Oslobadjajuca presuda za Dodika’, koja se moze skinuti sa interneta.
4. u ZOO svasta pise a sudska praksa do sada uglavnom ide na ruku bankama.
5. sadasnja kriza je mnogo veca od krize kredita u CHF i moze se prevladati samo stvaranjem novih privrednih kapaciteta, otvaranjem novih preduzeca i novim zaposljavanjem. ne vidim ko ce to sprovesti u zemlji kakva je bih.
Da se razumijemo: Banke ne rade ništa bez profita. One nama prodaju svoje proizvode.
Kamatne stope u BiH nisu “nešto” više, nego drastično više (čak i po nekoliko puta) u odnosu na npr. Švajcarsku. Banke ovde dobro obezbjede svoj rizik: hipoteka, mjenica, sudužnici+ mjenica, jemci + mjenice ili čak sve nabrojano zajedno!
u Švajcarskoj npr. samo osiguranjem.
Istovremeno tamo banka ne može tajnom “politikom banke” povećavati kamatnu stopu kada poželi i ne može proći bez sankcije ako ne poštuje ugovor, niti pomišlja da zafrkne klijenta. Čuva obraz.
Ako je ugovor obavezujući za mene, onda mora da bude i za Hypo banku. Ako ima imalo obraza.
Ako nema, ja to makar hoću da kažem, napišem, prepričam….
@14.
Tako je,ne investira banka u RS zato sto nas voli,vec sto ima SVOJ INTERES.
Pravno pitanje (uz poznavanje finansija) : ako Hrvati dobiju pravosnažu presudu u slučaju švatjcarac, da li će to moći da se primijeni i kod nas – obzirom na važeće zakone?
@ANTENA,
Sudska praksa i te kako može da posluži pri donošenju odluka, bez obzira iz koje države potiče, samo ako je Zakon koji reguliše tu materiju identičan ili približno, a pretpostavljam da je i u Ugandi, Hrvatskoj i kod nas isti. E, sada svi znamo kakvo je stanje kod nas u Bih, tako da je za ne očekivati da će neki sudija uzeti u obzir sudsku praksu kao izvor za presude, jer je opšte poznato haotično stanje u ovoj državi, na koje naravno nije ostalo upravo najviše sudstvo pored enormnih plata (plata sudija i tužioca su veće DUPLO nego plate Predsjednika R.Srbije i Predsjednika Vlade). Ulaskom RH u EU, mnogo toga se mijenja-mora, takođe imate u R.Srbiji isto tako već presude po ”švajcarcu”, a tamo polako ali sigurno dolazi već do nekog pomaka-reda u državi. Nažalost u ovoj državi, nikome na vlasti ne odgovara da nekome treba da odgovaraju, a međunarodnim predstavnicima, ”što gore to bolje”. Ja sam optimista, da ništa nije vječno pa i ovakvo stanje u državi, a čiji su kreatori aktuelni vlastodršci neće dugo trajati, tako da očekujem i ponašanje banaka i slučajeve ”švajcarce”. ANTENA…..MISLIM DA JE TAKO.
”antenaSOS”….pogledajte..što ste tražili.
ma…zaboravila sam lozinuku za tu adresu…zato sam tražila vašu ponovo—
@)ANTENA,
Pogledajte Vaš inbox antenasos@………