BEOGRAD, Stalni predstavnik misije MMF u Srbiji o novom aranžmanu i odbrani od krize: Ne smijete da priuštite bilo kakvo rasipničko trošenje para iz budžeta
Sporazum iz predostrožnosti sa Međunarodnim monetarnim fondom, ako pregovori budu uspješni, Srbiji bi obezbijedio neku vrstu ”kišobrana” od novog naleta svjetske krize. Tako bi se Srbija zaštitila od neželjenih događaja, poput poskupljenja energenata na svjetskim tržištima, ili iznenadnog odliva kapitala. U ovom stadijumu, razborita fiskalna politika kroz poštovanje fiskalnih pravila najefikasnija je linija odbrane od krize.
Ovako Bogdan Lisovolik, stalni predstavnik misije MMF u Srbiji, za ”Novosti” objašnjava prednosti novog stend-baj aranžmana Srbije i Fonda, o kome upravo u četvrtak počinju pregovori u Beogradu.
Koliko je Srbija u stanju da se obezbijedi za novi talas krize?
Lisovolik: Globalna ekonomska situacija se zaista pogoršala u posljednjih nekoliko nedjelja. Važno je da budete spremni za posljedice novog talasa finansijske turbulencije. Investitori su prvenstveno usmjereni na fiskalne ranjivosti i zato vlasti moraju da obrate posebnu pažnju na dovođenje njihove ”fiskalne kuće u red”, sa ili bez programa MMF.
Ako pogledamo memorandum koji je obilježio prethodni susret misije MMF sa vlastima u Beogradu, utisak je da su svi problemi ostali…
Lisovolik: Nije sasvim tačno da su sve stvari ostale potpuno iste. Izvjestan napredak je učinjen, ali ostaje još da se radi i tempo poboljšanja bi mogao biti brži.
U kojoj mjeri će Vlada biti primorana da upotrebi politički nepopularne poteze ako želi da ima bolji položaj početkom 2012.?
Lisovolik: Nisu sve buduće reforme ”nepopularne”, iako neke sigurno jesu. Povećanja transparentnosti u javnim preduzećima, depolitizacija njihovog upravljanja i ”sječenje” birokratskih prepreka u poslovanju mogu biti popularne u javnosti. Ali, rješenje korjena krize nije moguće bez značajne političke hrabrosti i izvjesnih restriktivnih, nepopularnih koraka.
Fiskalni savjet je upozorio da ćemo godinu možda završiti sa znatno većim deficitom, a budžetski prihodi su manji. Da li je vrijeme da Srbija mijenja svoj poreski model?
Lisovolik: Zaista postoje rizici u ispunjavanju projekcije deficita ove godine, što je posljedica kombinacije faktora. Zasad su prihodi u ljetnjim mjesecima manji nego što se očekivalo, veći su troškovi plata i javne investicije. Tu je i fiskalni deficit koji proističe iz amandmana Zakona o decentralizaciji. Ovo zahtijeva uravnotežen i efikasan odgovor. Poreska reforma bi mogla biti jedan od odgovora, ali drugi aspekti fiskalne politike, kao što su uzdržanost u potrošnji i efikasnost administracije poreskih prihoda, ne treba zanemariti. Možda bi trebalo da imaju i prioritet.
A, veće budžetske uštede?
Lisovolik: Neophodna je energična i kontinuirana racionalizacija potrošnje, pošto je propuštena prilika da se to učini tokom protekle decenije. Srbija jednostavno ne može sebi da priušti bilo kakvo rasipničko ili ekstravagantno trošenje budžetskog novca. U kratkom roku, prvi kandidat za takvu racionalizaciju, očigledno je, bila bi takozvana diskreciona potrošnja: na robu i usluge, subvencije i budžetske pozajmice. Istovremeno, generalno je poželjna veća investiciona potrošnja, ali ona treba da bude isplativa. Ali, i u toj oblasti postoji prostora za uštede.
Mislite li da Vlada treba da uradi rebalans budžeta?
Lisovolik: Kao što smo razumjeli, rebalans budžeta će vjerovatno biti potreban, iako je to odluka Vlade. Postoji nekoliko očiglednih tehničkih razloga za to. Prvo, ekonomska kretanja, posebno inflacija, drugačija su od pretpostavki u originalnom budžetu. Drugo, usvajanje amandmana na zakon o finansiranju lokalnih samouprava stvorilo je neusklađenost između zakona o budžetu i drugim zakonima, koja mora biti riješena.
DRŽAVA NE SMIJE DA KASNI SA OBAVEZAMA
Postoji li opasnost da postojeća nelikvidnost srpske privrede, udružena sa svjetskom krizom, potpuno blokira poslovanje firmi?
Lisovolik: Nelikvidnost realnog sektora je jedan od najaktuelnijih problema srpske privrede. Javni sektor može na nekoliko načina da ublaži problem. Na primjer, treba da izbjegava odlaganje izmirenja obaveza prema privatnom sektoru, što je tokom krize bio problem kod Fonda za zdravstveno osiguranje i lokalne vlasti. Postoje različiti načini da se ovaj problem riješi, ali su svi tijesno povezani sa potrebom da se podigne efikasnost potrošnje. Takođe, pravni mehanizmi za postizanje efikasnijeg restrukturiranja duga privatnom sektoru već postoje i trebalo bi da se koriste.
SRBIJA JE SPREMNIJA
Šta planirate da predložite na pregovorima koji počinju u četvrtak?
Lisovolik: Planiramo da razgovaramo o nizu mjera koje mogu biti primijenjene. Trenutna situacija je nešto drugačija u odnosu na period koji je prethodio krizi iz 2008. godine: trgovinski deficit Srbije postoji, ali nije tako visok kao što je bio, a napredovao je i zakonski okvir za rukovanje mogućim šokovima u finansijskom sektoru. Novosti
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba