BIJELJINA, Svijet treba da se priprema za novu, dugotrajnu recesiju, a sami Amerikanci treba da se konačno pozabave, ne uspostavljanjem mira i demokratije u čitavom svijetu, već sobom, svojom ekonomijom i političkim sistemom, upozoravaju ekonomisti i politikolozi.
SAD, koje su provocirale krizu 2007-2008. godine spekulacijama i hipotekarnim papirima, ponovo vuku svijet u jamu recesije i ponovo zbog svojih dugova – ističe se u komentaru Glasa Rusije.
“Panika. Jedino tom riječju se može opisati ono što se dešava sada na svjetskim berzama. Vodeći indeksi su pikirali naniže, drugi dan zaredom padaju berze u Aziji, Evropi, Latinskoj Americi. Tržištu su hitno potrebne bar neke dobre vijesti. Od rukovodilaca vodeće centralne banke svijeta kakve su u suštini američke Federalne rezerve, očekuje se bar neka reakcija na političke igre koje su priredile demokrate i republikanci oko državnog duga”, komentariše Glas Rusije.
Šeherizad Romana, direktor Istraživačkog centra EU, profesor za međunarodne odnose Univerziteta Džordž Vašington, smatra da je pravi uzrok u tome što niko ne sluša tendencije na tržištu i ne sluša kreditne ustanove, koje su davale signal i Vladi SAD i Kongresu mnogo prije toga i govorili da ne treba odlagati rješavanje problema za posljednji trenutak, jer je ekonomija i tako previše krhka i bliska padu.
“Umjesto da se da dobar prijedlog za jačanje ekonomije, ispao je vrlo slab plan za smanjenje duga. Standard end Purs nisu imali ništa drugo nego da kažu da su SAD izgubile povjerenje. Sve to ne djeluje baš najbolje, posebno u kontekstu predsjedničkih izbora koji se bliže”, rekla je ona.
Drugi talas ekonomskih neprijatnosti provocirali su ne dužnički problemi EU, na koje su se tako zlurado smješkali američki finansijski eksperti, već dugovi samih SAD.
Politikolog Mihail Leontjev kaže da niko ne planira da liječi bolest, već pokušavaju da prebace drugom odgovornost i da izvuku od toga korist. “Tako su doveli tržišta do izvjesnog stepena ako ne panike, onda skepticizma i razočaranja. Zato što je svaka kriza u sistemu savremenog kapitalizma uvijek kriza povjerenja”, rekao je on.
Ekonomista Mihail Deljagin kaže da poročnost aktuelnog plana nije toliko u tome što su državni troškovi smanjeni ne za četiri triliona, kako je želio Obama, već za 2,4.
“Glavni uzrok je u tome što se u uslovima nedostatka novca, novac može uzeti ili od bogatih putem povećavanja poreza ili od siromašnih putem smanjenja državnih troškova. Američki bogataši žive po američkim mjerama vrlo slobodno. Obama odugovlači. On se nada da će tehnički defolt SAD nastupiti poslije izbora 2012. godine. To je njegova greška. Ja mislim da će defolt nastupiti ranije”, smatra Deljagin.
Između ostalog, problemi američkog predsjednika tek počinju. Prognoza na osnovu rejtinga Standard end Purs je negativna ako američka vlada ne može da se dogovori o efektivnom programu upravljanja budžetskim deficitom i o smanjenju državnog duga. Za sada, uz aktuelne parametre koji su bili objavljeni, ističe agencija, to će biti vrlo teško – navodi se u komentaru.