BEOGRAD, Nezadovoljstvo radnika i seljaka u Srbiji ovog ljeta ključa više nego ikada do sada. Na ulice ih je istjerala muka i besparica, strah od gubitka posla, neizvjestan otkup. Blokiraju saobraćajnice, prostorije svojih fabrika. Država je jedina adresa od koje traže i očekuju pomoć.
Putari bez plata
Srbija će od utorka biti blokirana ukoliko radnicima preduzeća „Nibens grupe“ ne budu isplaćene zaostale zarade. Na meti nezadovoljnih putara biće gradilišta na Koridoru 10, ali i najfrekventniji granični prelazi, naplatne rampe i Ibarska magistrala. Iako je postignut dogovor bankara oko restrukturiranja preduzeća „Nibensa“, AIK banka i „Putevi Srbije“ nisu se složili oko isplate zarada putarima.
Bez pismene saglasnosti AIK banke „Putevi Srbije“ neće uplatiti zarade zaposlenima u „Nibens grupi“ – kaže za „Novosti“ Zoran Drobnjak, generalni direktor ovog javnog preduzeća. – Putari su tokom juna i jula uradili određene poslove na održavanju saobraćajnica i mi imamo spreman novac da te radove platimo. Pošto su im računi blokirani, „Putevi Srbije“ po zakonu mogu da isplate zarade zaposlenima u putarskim preduzećima „Nibensa“. Međutim, kako je novac od održavanja bio zalog „Nibensa“ za dobijanje kredita, mi smo dužni da svaki dinar po tom osnovu uplatimo AIK banci. Dobio sam usmenu saglasnost banke da podijelim radnicima „Nibensa“ plate, ali tražim to pismeno. I to je jedini uslov.
Sa druge strane, predstavnici AIK banke, koja je sa 58 miliona evra najveći povjerilac „Nibens grupe“, tvrde da je banka spremna da pomogne radnicima.
– Zarade zaposlenih mogu da se izmire iz potraživanja od investitora, a ako oni imaju problema, banke mogu da im odobre kredit – kaže Ljubiša Jovanović, član uprave AIK banke. – Drugo rješenje koje smo predložili „Putevima Srbije“ je da AIK banka prolongira potraživanje, a da taj novac bude isplaćen putarima za plate i da o tome potpišemo sporazum.
Potraživanja „Nibens grupe“ od investitora iznose oko 600 miliona dinara. Od toga, Fond za kapitalne investicije duguje „Bačkaputu“, koja je članica „Nibensa“, 450 miliona, ali dug ne namiruju pošto im iz republičkog budžeta novac nije proslijeđen, kaže Milutin Gašević, koji trenutno rukovodi „Nibens grupom“. Preostalih 150 miliona je obaveza „Puteva Srbije“ po osnovu rasta cijena na malo iz reprograma koji su putari odobrili državi za davno izvedene radove. Kada bi se „Nibensu“ isplatila sva ova sredstva, ne bi im bio neophodan novi kredit od 500 miliona dinara. Posao vrijedan 180 miliona dinara je već oduzet PZP „Kragujevac“, a PZP „Beograd“ je obustavio radove na izgradnji Koridora 11, jer nema novca za materijal.
Nastavak pregovra malinara i nadležnog ministarstva
Ministar poljoprivrede i trgovine Dušan Petrović izjavio je u petak uveče da će dogovori sa uzgajivačima malina biti nastavljeni i izrazio nadu da će biti postignuto rješenje problema između proizvođača i otkupljivača ovog voća.
”Najbolje rješenje je da vidimo da li je moguće postići dogovor između proizvođača i otkupljivača o nešto drugačijoj cijeni nego što je ova”, kazao je ministar Petrović.
Ministar je, u međuvremenu, pozvao sve na uzdržanost i strpljenje koje je neophodno da bi se, kako je rekao, ovako komplikovane stvari riješile.
Razgovori će, prema Petroviću biti nastavljeni, a u toku večeri će biti dogovoren i termin.
Kako je Petrović istakao, važno je da bude proširen krug učesnika u razgovoru, obave konsultacije i sa otkupljivačima, kako bi se već u subotu sagovornici približili rješenju.
Petrović je naveo da Ministarstvo ne učestvuje u pregovorima jer ono nije strana koja bi trebala da donosi odluke, ali nekoliko mjeseci unazad pomaže proizvođačima malina da nađu najbolje rješenja sa otkupljivačima.
”Mislim da smo dosta dobro razumjeli šta je moguće da se učini i potpuno smo spremni u Ministarstvu da uđemo u razgovore sa otkupljivačima, da vidimo ko sve i kakve ekonomske teškoće u ovom trenutku ima i na koji način da nađemo rješenje za čitav problem”, naveo je Petrović.
Ministar je istakao da je potrebno učiniti sve da na legitiman način bude stvoren prostor za pomak u rješavanju problema.
Vlada i ministarstvo su omogućili 3.000 tona kapaciteta javnih skladišta, a malinari su u njih smjestili samo 100 tona malina, naveo je Petrović i dodao da su proizvođači drugačije postupili, “situacija bi sada bila relaksiranija”.
”Sada je važno da nađemo dobar put za postizanje kvalitetnog dogovora između malinara i otkupljivača”, naglasio je Petrović.
Komentarišući najavljeno suprotstavljanje malinarima u blokadi puta ka Guči, ministar Petrović je istakao da “agresija sa bilo čije strane ne može da donese dobro”.
Pješice do Beograda
Protestuju i tekstilci – radnici Tekstilnog kombinata „Raška“ u Novom Pazaru, predvođeni predsjednikom Udruženja tekstilaca Zoranom Bulatovićem, koji je javnosti poznat po tome što je ranije u znak podrške kolegama sam sebi odsjekao dio prsta. U petak su poslije četiri dana pješačenja od Novog Pazara do Beograda premijeru Mirku Cvetkoviću predali svoje zahtjeve.
Pomoć su zatražili i od zamjenika premijera i ministra policije Ivice Dačića, kao i od ministarke pravde Snežane Malović. Novopazarski tekstilci traže da im Kombinat isplati dugovanja po izvršnim sudskim presudama, koje su krajem maja ove godine iznosile više od osam miliona evra, kao i da se riješi status jednog broja radnika koji su potpisali socijalni program sa bivšim rukovodstvom te firme.
Tokom pješačenja od Novog Pazara do Beograda, koje je trajalo četiri dana, Bulatović se onesvijestio u blizini Lazarevca, pa je prebačen u beogradski Urgentni centar, gdje je u četvrtak primao infuziju. Na lični zahtjev izašao je iz bolnice kako bi, kako kaže, sa svojim tekstilcima predao zahtjev premijeru Cvetkoviću. Kako je premijer na odmoru, odgovor se tek očekuje.
Blokada puteva u Srbiji, po novom zakonu o saobraćaju, nije sankcionisana posebnom odredbom. Policija bi u Hrvatskoj mogla da kazni sve koji ometaju saobraćaj od 676 do 2.029 evra i zatvorom do 60 dana.
U Slovenačkoj auto-zvezi i Bugarskom auto-moto savezu kažu da kod njih nije posljednjih godina bilo takvih slučajeva, a kada smo ih pitali kako je uopšte zakonski regulisana ova „pojava“, rekli su nam da bi kazne za „narušavanje protočnosti puteva“ bile izuzetno visoke, što predviđaju evropske konvencije. Ipak, kažu naši sagovornici, rijetko ko bude kažnjen i u Evropi za „blokadu“, navodeći primjere iz Grčke gdje su blokade puteva već postale „dio folklora“.
Guču ne dirajte
Koordinator Udruženja malinara iz Arilja Dragiša Terzić rekao je novinarima da će, ako Vlada Srbije nastavi sa odugovlačenjem rješavanja njihovih problema, proizvođači malina blokirati prilaz Guči, kako je rekao, „ne iz hira već iz nevolje“.
– Ukoliko malinari pokušaju da blokiraju prilaze Guči, krenućemo svojom mehanizacijom da ih uklonimo, rekao je Slobodan Jolović, predsjednik odbora Sabora trubača. – Ovo je najveća svetkovina na ovom prostoru, ne pripadamo nijednoj političkoj opciji, niti vlasti, već narodu, koji će ga i braniti. Nemoguće je spriječiti učesnike programa i stotine hiljada gostiju da dođu u Guču. Već sada je spremno oko 300 bagerista i vlasnika teških transportnih mašina i oko 5.000 Dragačevaca, koji će krenuti da uklanjaju sve prepreke, onog trenutka kada se i pojave na prilazima Guče.
Štrajkova sve više
U Srbiji trenutno, prema podacima Saveza samostalnih sindikata, štrajkuje ili protestuje nekoliko hiljada ljudi, koji rade ili su bivši radnici ukupno deset preduzeća. U štrajku su Autobuska stanica Leskovac, „Glutin“, „Zlatar“ rehabilitacioni centar, Centar za strna žita iz Kragujevca, „Mitros“… Zbog neisplaćenih zarada ne rade ni u preduzećima JKP „Kruševac“ i „Metalka majur“ iz Jagodine, Luci Novi Sad, od juna 500 radnika „Jumka“ iz Vranja, a još od aprila i zaposleni „Plime M“ iz Kruševca. Već mjesec dana štrajkuju radnici DES. U „pripremi“ štrajka su radnici „Neimara“ iz Novog Sada i FIT iz Novog Bečeja.
Kriva – policija
Proizvođači malina koji protestuju u petak su dobili i nalaz Inspekcije za saobraćaj, od koje su tražili da se utvrdi ko je kriv za višednevnu blokadu puta. Prema ovom nalazu, saobraćaj je blokirala – policija. Vlasnici radnji i ugostiteljskih objekata u Arilju u petak su podržali proizvođače malina u njihovoj namjeri da se izbore za višu otkupnu cijenu. Oni su u petak na dva časa, od 17 do 19, zatvorili sve radnje i ugostiteljske objekte. Novosti