SARAJEVO, “Iako postoje određeni znaci oporavka privrede od krize, BiH će se, kao i druge zemlje u regionu, suočiti sa ograničenim fiskalnim okruženjem u 2011. godini, a i poslije, tako da će entiteti i država morati da paze kako troše nova”, rekao je odlazeći šef kancelarije Svjetske banke u BiH Marko Mantovaneli.
” Važno je usmjeriti pažnju na jačanje konkurentnosti privrede”, istakao je u intervjuu “Glasu Srpske”Mantovaneli.
.
Koliko je trenutno blokirano novca koji je BiH ove godine trebalo da dobije od međunarodnih finansijskih institucija?
MANTOVANELI: Rješavanje izazova u zemlji, posebno u periodu poslije krize, zahtijeva to da su uspostavljene vlasti koje imaju viziju. Što više vremena protiče, to će se više pitanja i problema akumulirati i njihovo rješavanje će postajati sve teže. Nedavno je agencija Mudis snizila svoju ocjenu BiH upravo zbog tekuće političke klime. To nisu dobre vijesti i političari bi trebalo da obrate pažnju na to. Trenutno nema zastoja u implementaciji investicionih zajmova Svjetske banke zbog političke situacije. Međutim, neformiranje vlasti na nivou BiH ugrožava mogućnost završetka pregovora o nastavku programa podrške budžetima u 2011. godini, kako je prvobitno i traženo od vlasti BiH.
.
Prijeti li BiH “grčki scenario”?
MANTOVANELI: To je malo vjerovatno. Situacija u BiH je različita od situacije u Grčkoj. Iako se dug BiH, izražen u procentima BDP-a, povećao u toku prethodnih nekoliko godina, a 2014. se očekuje visok nivo obaveza u vezi sa rasporedom vraćanja duga, ukupni dug je i dalje u velikoj mjeri u okvirima onoga što se može izdržati. Grčki scenario mogao bi imati implikacije na BiH zbog toga što će dovesti do pritisaka na evropska tržišta, koja su među najvažnijim izvoznim tržištima za BiH.
.
Kako ocjenjujete ekonomsku situaciju u RS i FBiH i da li će budžeti biti ugroženi do kraja godine zbog deficita i izostanka aranžmana sa MMF-om?
MANTOVANELI: Postoje određeni znaci oporavka privrede od krize. BiH će se, kao i druge zemlje u regionu, suočiti sa ograničenim fiskalnim okruženjem u 2011. a i poslije, tako da će entiteti i država morati da paze kako troše novac. Ekonomski rast u BiH je u 2009. i 2010. dotakao dno i očekuje se da će se u toku 2011. u skromnoj mjeri povratiti – do tri odsto. To je u ovom trenutku vođeno uglavnom spoljnom potražnjom za izvozom iz BiH. Domaća potražnja je i dalje slaba. Uz to, rješavanje disbalansa koji potiču iz perioda prije krize vjerovatno će i dalje predstavljati opterećenje za rast kredita. U takvoj situaciji važno je usmjeriti pažnju na jačanje konkurentnosti privrede i obezbijediti to da su javni socijalni programi dobro usmjereni na korisnike koji su u stanju najveće potrebe.
.
Gdje su u proteklom četvorogodišnjem periodu u RS i FBiH napravljeni pozitivni pomaci, a gdje negativni trendovi?
MANTOVANELI: BiH je očigledno napredovala kroz potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i priključenju i liberalizaciju viznog režima. Međutim, napredak strukturalnih reformi, uključujući i one koje imaju za cilj ispunjavanje standarda EU, bio je manji od onog što bi bilo zadovoljavajuće i to predstavlja razlog za zabrinutost. Jedino te vrste reformi mogu da omoguće zemlji da napravi pozitivan pomak unaprijed.
.
Može li mala i slaba privreda kao što je u BiH isfinansirati administraciju?
MANTOVANELI: Definitivno smatramo da ima prostora za smanjivanje veličine vlasti u ovoj zemlji, bez dovođenja u pitanje njenog osnovnog ugovora sa stanovništvom, a sa druge strane ima prostora za to da se privatna sfera ekonomije učini mnogo atraktivnijom kroz poboljšavanje poslovnog okruženja. Sada je izazov da se krene u oba smjera u isto vrijeme sa sveobuhvatnim planom.
.
Vaš mandat ističe. Koliko ste zadovoljni urađenim u protekle četiri godine?
MANTOVANELI: Mi u Svjetskoj banci možemo da budemo zadovoljni onim što smo uradili na konkretnim i investicionim projektima. U toku posljednje četiri godine više od 40.000 ljudi je, zahvaljujući podršci Svjetske banke, dobilo priključke za vodovodnu mrežu koji im ranije nisu bili dostupni. Prema tome, kao razvojna agencija, mi bismo ocijenili pozitivnim partnerstvo koje smo imali sa tehničkim nivoom sa vlastima BiH. Međutim, očekivanja u vezi sa strukturnim reformama nisu ispunjena na nivou na kom smo se nadali da će biti.
.
BiH još nije usvojila budžet za ovu godinu, jer institucije traže povećanje budžeta za 23 miliona maraka. Smatrate li da je ovaj zahtjev realan?
MANTOVANELI: Vidim da su oba entitetska budžeta kroz rebalans povećana u poređenju sa prošlom godinom. Stvarno pitanje nije predloženo povećanje na državnom nivou, stvarno pitanje je nedostatak dogovora o tome da se sva ta tri budžeta (uz onaj za Brčko) pogledaju u okviru jedinstvenog fiskalnog okvira. To je razlog zbog kojeg je stvoren Fiskalni savjet: da razmatra i usaglašava fiskalne ciljne iznose za cijelu zemlju u okviru kojih se državni i entitetski budžet mogu strukturirati.
.
BiH je prošle godine platila više od tri miliona maraka penala, jer nije povukla odobrena kreditna sredstva. Kako na to gledate?
MANTOVANELI: Međunarodni zajmovi, uključujući i zajmove multilateralnih organizacija kao što je Svjetska banka, obično uključuju naknadu koja se plaća na neisplaćene iznose, sa ciljem stvaranja motivacionih faktora za brzu isplatu. Taj princip je jasan. Ako pozajmite iz međunarodnih fondova, u interesu vaše zemlje je da ta sredstva brzo mobilizujete, da biste nadoknadili cijenu tih zajmova kroz stvarne investicije i radove na terenu. Što se tiče Svjetske banke, u posljednje dvije godine vidjeli smo primjetno poboljšanje u vezi sa procentom finansiranja koji je isplaćen, u poređenju sa saldom na početku fiskalne godine. Nadamo se da će se taj trend nastaviti.
.
Nasljednik
.
Ko će biti novi šef kancelarije Svjetske banke u BiH?
MANTOVANELI: Od septembra 2011. godine Anabela Abreu iz Portugalije preuzeće funkciju šefa kancelarije Svjetske banke za BiH. Ona je veoma kvalifikovana i dolazi sa slične pozicije iz Latinske Amerike. Siguran sam da će ona uspjeti da dovede partnerstvo između Svjetske banke i BiH na idući nivo. Glas Srpske
