VAŠINGTON, Nova direktorka MMF-a Kristin Lagard kaže da bi mogle da se očekuju “neprijatne posljedice” za američku i svjetsku ekonomiju ako SAD ne povećaju kreditni limit.
Lagard, prva žena na čelu MMF-a, rekla je da će, ako SAD ne povećaju svoj kreditni limit to izazvati rast kamata i pad tržišta akcijama, što će sve ugroziti važni cilj MMF-a, a to je očuvanje svjetske ekonomije.
Američki kreditni limit je 14,3 hiljade milijardi dolara, a zvaničnici administracije predsjednika Baraka Obame rekli su da će sa tim limitom SAD biti u stanju da ispunjavaju svoje obaveze samo do 2. avgusta, kao i da je potrebno da se predloži novi plan za dalje.
“Ako se nastavi (nakon toga) sa neispunjavanjem obaveza, to će, naravno, dovesti do skoka kamatnih stopa, tržište akcija će biti strašno pogođeno i nastupiće zaista neprijatne posljedice, ne samo za SAD, već za cijelu globalnu ekonomiju, jer su SAD veliki igrač i od velike važnosti za druge zemlje”, ocijenila je Lagard.
Istovremeno je, američki predsjednik Barak Obama poručio da sporazum sa Kongresom o smanjenju budžetskog deficita mora biti postignut u narednih 10 dana.
Obama želi da taj sporazum bude postignut do 2. avgusta, kada ističe rok za povećanje limita za zaduživanje Sjedinjenih Američkih Država.
Poslije tog perioda, američko ministarstvo finansija, kako je saopštilo, neće više moći da ispunjava svoje dužničke obaveze i emituje nove obveznice.
Predstavnici Sekretarijata za finansije upozoravaju da bi to imalo “katastrofalne posljedice” po ekonomiju.
Demokrate insistiraju da se smanjenje deficita ne postigne samo kresanjem troškova, već i povećanjem prihoda, odnosno dizanjem poreza za bogate građane i ukidanjem poreskih olakšica naftnim kompanijama.
Prijedlogom Bijele kuće, koji je na toj liniji, poreski prihodi bi se povećali za 400 milijardi dolara.
Republikanci ne žele apsolutno nikakvo povećanje poreza, a traže još veća smanjenja budžetskih troškova.
Dvije strane nastoje da se nađu način da smanje budžet za narednu deceniju za oko 2,4 hiljade milijardi dolara, što republikanci postavljaju kao uslov da bi pristali na dogovor o podizanju limita zaduženja vlade, koji iznosi 14,3 hiljade milijardi dolara, a koji je probijen još u maju.
Pregovori demokrata i republikanaca o povećanju kreditnog limita počeli su prije dva mjeseca, i predvodio ih je potpredsjednik Džozef Bajden. Iako su obe strane konstatovale da je načinjen napredak, pregovori su prekinuti, pa je morao lično da se uključi Obama. Glavna tačka razilaženja su porezi. Tanjug