BEOGRAD, Poljoprivrednici nisu krivi za rast cijena hrane, kako nas je guverner optužio prošle godine. Država već decenijama ne samo da dozvoljava, već i pomaže prerađivačima i trgovcima koji određuju koliko će hrana koštati u Srbiji. Pšenica je sada pojeftinila, a cijena hljeba je ostala ista. Ko tu kroji cijene? – naglasio je Miroslav Ivković, predsjednik Skupštine Asocijacije poljoprivrednika Srbije.
Na konferenciji za novinare povodom sto dana rada Ministarstva poljoprivrede i nove agrarne politike, Ivković je istakao da je u cijenu hljeba ukalkulisana vrijednost pšenice od 24 dinara. Sada je, prema njegovim riječima, pšenica pojeftinila na 16 dinara, ali taj pad se nije odrazio i na cijenu vekne.
– U Ministarstvu poljoprivrede i trgovine uvijek nađu vrijeme za one koji nisu u proizvodnji – rekao je Ivković. – Optužuju nas da smo odgovorni za inflaciju, a niko ne postavlja pitanje koliko učešće u cijeni imaju prerađivači i trgovci. Kilogram svinjskog mesa u radnji je 400 dinara, a od nas ga otkupljuju po 120 dinara. Gdje ide ta razlika u cijeni.
U Asocijaciji poljoprivrednika naglašavaju da na pragu žetve Srbija ima problem sa pšenicom, malinom, mesom. Osim premija za mleko poljoprivrednici nisu osjetili nikakvu pomoć države.
– Nismo zadovoljni radom Ministarstva poljoprivrede, jer za nas nikada nemaju vremena i sve njihove mjere svode se na subvencionisane agrarne kredite – rekao je Miroslav Kiš, predsjednik UO Asocijacije. Krediti nisu dovoljni. Gdje je kontinuitet svih mjera države, gdje je naš agrarni budžet i kako se troše naše pare? Ušli smo u sedmi mjesec, a podrška države se svela samo na kredite.
Kako smatraju poljoprivrednici, zabrana izvoza pšenice dovela je do pada cijene na 16 dinara, a da bi pokrili troškove proizvodnje potrebno je da Robne rezerve otkupe 400.000 tona po 24 dinara po kilogramu, plus PDV.
Redovna podrška
Poljoprivrednici traže od nadležnih redovnu isplatu subvencija, nastavak programa rurlanog razvoja Srbije, kao i davanje bespovratnih sredstava poljoprivrednicima, jer je modernizacija i povećanje kvaliteta preskupo.
Poljoprivrednici smatraju da će i ove jeseni, zbog agrarne politike države, biti zasađeno manje površina pod pšenicom. Zato upozoravaju da će Srbija od velikog proizvođača u jednom trenutku morati da uvozi hljebno zrno. Novosti