BEOGRAD, U nekadašnjim društvenim preduzećima u Srbiji koja su neuspješno privatizovana zvanično je zaposleno oko 100.000 radnika, od kojih neki ne obavljaju nikakav posao. Od toga je oko 15.000 zaposlenih u firmama kod kojih su raskinuti ugovori o privatizaciji – otkriva za “Novosti” Vladislav Cvetković, direktor Agencije za privatizaciju.
* Kakva će biti sudbina radnika u ovim firmama?
– Postojeći model privatizacije je u velikoj mjeri iscrpio svoje mogućnosti. Sva društvena preduzeća su makar jednom ponuđena na prodaju, ali kupaca, u ovom trenutku, nema. Trudimo se da kroz profesionalizaciju procesa prelaznog upravljanja, odnosno postavljanjem stručnih zastupnika državnog kapitala u ovim firmama sačuvamo njihovu imovinu i, ukoliko je to moguće, da održimo proces proizvodnje.
* Da li je možda bolje da se firme koje nemaju budućnost i koje niko neće ugase nego da im država vještački održava život?
– Svaki slučaj se mora gledati posebno. Zastupnici državnog kapitala procjenjuju održivost daljeg poslovanja ovih preduzeća i sigurno je da će tamo gdje je to opravdano predložiti gašenje i likvidaciju. U tom slučaju vrši se prodaja osnovnih sredstava firme i donose mjere na tržištu rada za stručno usavršavanje otpuštenih radnika. Ali, postoje firme gdje je moguće održati proizvodnju u nekim dijelovima, pa se, u tim slučajevima, ide na donošenje planova za saniranje održivih dijelova preduzeća i njihov finansijski oporavak. A, naravno, tamo gdje je moguće Agencija ulazi u restrukturiranje firme sa ciljem da u potpunosti oporavi navedenu kompaniju i da je učini atraktivnom za buduće kupce.
* A nove forme privatizacije…
– U saradnji sa Ministarstvom ekonomije i regionalnog razvoja i SIEPA, počeli smo da primjenjujemo nove forme privatizacije u okviru postojećeg zakonskog okvira. Tako smo neke neuspješne privatizacije uspjeli da pretvorimo u uspješne, kao što su, recimo, investicije “Jura korporacije” u fabrici “Zastava elektro” u Rači, ili “Benetona”, koji je uložio u preporod niškog “Niteksa”.
* Kada će se okončati proces odvajanja perspektivnih od bespovratno izgubljenih firmi?
– Mi ne oročavamo čitav postupak. Jednostavno, taj posao se radi od slučaja do slučaja, sa namjerom da se okonča što kvalitetnije.
* Šta će se dešavati sa firmama uhapšenog vlasnika “Nibens grupe” Mila Đuraškovića?
– Od ukupno 13 kompanija koje čine “Nibens grupu” šest njih su pod ingerencijom i kontrolom Agencije za privatizaciju zbog praćenja izvršenja ugovornih obaveza. Poslije hapšenja vlasnika “Nibens grupe” javile su nam se poslovne banke, kojima Đurašković duguje oko 110 miliona evra i koje su predložile da one plate i angažuju profesionalni menadžment koji će koordinirati rad svih preduzeća iz tog sistema. Očekujemo da se to uskoro i dogodi. Činjenica je da se ovaj posao malo odužio, ali je bankama, očito, trebalo vremena da se usaglase. Mislim da je dobro da upravljanje ovim firmama preuzmu oni kojima je veoma stalo da one rade.
* Ovih dana se Agenciji, ipak, javlja dosta firmi koje sarađuju sa kompanijama iz “Nibens grupe” i svi traže da poništite kupoprodajne ugovore koji su pravljeni sa Đuraškovićem?
– Raskid pojedinih privatizacionih ugovora mogao bi da bude dio rješenja. Ima takvih zahtjeva, ali i ti koji traže raskide ugovora znaju da to ne bi donijelo boljitak ni njima a ni zaposlenima u “Nibens grupi”, kojih ima oko 5.300.
Besplatne akcije na jesen
* Kada će početi podjela besplatnih akcija “Telekoma”?
– Očekujemo da organi “Telekoma Srbije” završe tehničke pripreme za taj proces i da se od zatvorenog transformišu u otvoreno akcionarsko društvo. Računamo da je realno da raspodjela tih 22 odsto akcija ove kompanije započne na jesen. Do tada će biti okončana i procedura izmjena Zakona o besplatnim akcijama, što će omogućiti i raspodjelu novca iz Akcionarskog fonda. Novosti
