BEOGRAD, Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić izjavio je da je prijedlog Ujedinjenih regiona za fiskalnu decentralizaciju nedovoljno pripremeljen i da bi mogao da dovede do povaćanja fiskalnog deficita i rasta javnog duga ili do smanjenje efiskanosti države.
Arsić je rekao da će, ako budu usvojene izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave, budžetski deficit predviđen za iduću godinu biti uvećan 0,9 odsto bruto domaćeg proizvoda, a samim tim će i država morati da se više zadužuje.
“Radi se o prijedlogu sveobuhvatnih promjena u fiskalnom sistemu koji podrazumijeva povećanje učešća lokalnih zajednica u porezu na zarade sa sadašnjih 40 na 80 odsto i smanjenje transfera koje država odobrava lokalnim zajednicama zavisno od nivoa razvijenosti. Veće smanjenje transfera imale bi razvijenije lokalne zajednice”, rekao je Arsić.
Prema njegovim riječima, prijedlog predviđa i određeni transfer solidarnosti kojim bi Beograd ustupio dio svojih sredstava manje razvijenim lokalnim zajednicama.
On je dodao da bi povećanje učešća lokalnih zajednica u porezu na zarade imalo za posljedicu smanenje prihoda republičkog budžeta oko 1,5 odsto BDP, dok bi se smanjenjem transfera i prebacivanjem finansiranja lokalnih projekata iz NIP-a na budžete lokalnih zajednica država uštedjela 0,5 do 0,6 odsto BDP-a.
“Deficit republičkog budžeta, koji bi nastao u procesu decentralizacije, mogao bi se smanjiti ako bi se još neke funkcije prenijele sa nivoa Republike na lokalni nivo. Međutim, tad se suočavamo s drugim rizikom jer prenošenje funkcija sa centralnog na lokalni nivo bez prethodne temeljne pripreme pogoršava efikasnost države”, rekao je Arsić.
Decentralizacija, prema njegovoj ocijeni, je samo šansa za unapređenje efikasnosti države, ali ne i garanciju da će se to dogoditi.
Skupština o prijedlogu URS-a 14. juna
Predsjednica Skupštine Srbije Slavica Đukić-Dejanović rekla da će se izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave koje su predložili Ujedinjeni regioni Srbije naći na dnevnom redu sljedeće sjednice Parlamenta, koja treba da počne u utorak, 14. juna.
Potpise podrške tom zakonu, prema njenim riječima, daju poslanici Demokratske stranke, a kasnije će to učiniti i poslanici Partije ujedinjenih penzionera Srbije, a onda vjerovatno i poslanici Socijalističke partije Srbije. “Logično je da oni koji su potpisali taj prijedlog zakona kasnije i glasaju za njega”, kazala je ona. Beta