BEOGRAD, Nedostatak para u budžetu Srbije sve je očigledniji. Taj manjak se za sada puni novim kreditima, najviše kroz prodaju državnih vrijednosnih hartija, što je najskuplji vid zaduživanja. Istovremeno, deficit, odnosno razlika između prihoda i rashoda sve je veći, pa je sa 30 milijardi dinara, zaključno sa aprilom narastao na 45 milijardi.
Kratkoročni interes kapitala koji je ušao u kupovinu hartija od vrijednosti (HOV) donio je jačanje dinara bez realnog pokrića, tako da ekonomisti vide dvostruku štetu: skupe pozajmice zato što je prosječna kamata koju država plaća kupcima HOV oko 13 odsto i velike probleme za izvoznike zbog precjenjenog dinara, iako je izvoz nasušna potreba Srbije.
– Mnogi razložni ekonomisti su upozoravali na moguće problem još prilikom donošenja ovakvog budžeta. Sadašnje stanje sa slabim punjenjem državne kase i sve većim troškovima ne iznenađuje. Skresati sada Vladi kako loše radi ništa posebno ne znači, to neće donijeti više novca, a sve što se događa je očekivano – ocjenjuje dr Danijel Cvjetićanin.
Budžet je projektovan u skladu sa procjenom da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2011. iznositi tri odsto, a da će inflacija biti u okviru od 4,5 odsto, sa odstupanjem plus ili minus 1,5 odsto. Već sada se, a tek smo na pola godine, javljaju ozbiljne pukotine u toj projekciji.
– Budžet za ovu godinu se uglavnom drži fiskalnih pravila, ali postoje izazovi da se to otme kontroli. Presudno je da se izbjegnu bilo kakve ad hoc promjene poreza i ad hoc promjene u potrošnji – ocijena je dr Pavla Petrovića, predsjednika Fiskalnog savjeta.
Osnovna tri poreska izvora (PDV, akcize i carine) naplaćena su u aprilu u iznosu od 40,9 milijardi dinara, što je nominalno više za dva, ali je realno manje za jedanaest odsto u odnosu na april prošle godine. Izdaci budžeta su povećani za više od 14 procenata i jedino su ispod prosječan rast imali transferi organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja.
– Država nema dovoljno novca i jasno je da se zadužuje, čak i radi izmirenja tekućih obaveza. Na planu transformacije javnog sektora je urađeno malo, a nema jasnog plana šta će biti sa podržavljenim preduzećima poput „Magnohroma“ i svih sličnih. Te firme troše dosta novca iz budžeta jer same ne mogu da opstanu i zato imamo veći trošak, sve više kreditnih obaveza i privid socijalnog mira. Država u predizbornoj godini kupuje vrijeme – riječi su dr Saše Đogovića iz Instituta za tržišna istraživanja.
Mnogi ekonomisti misle da su tranzicija i reforme stale na pola puta i da je to u stvari prauzrok svih naših makroekonomskih nevolja. Veliki problem je i u tome što nema proizvodnje i nema industrije.
– Prvi smo krenuli u tranziciju, ali mjereći se sa našim okruženjem nalazimo se pri dnu. Treba nam jačanje izvoza, energetike, poljoprivrede i izgradnja infrastrukture. Država treba da smanjuje javnu potrošnju, da se preorijentiše sa tekućih na kapitalne izdatke, treba nam reforma javnog sektora. I obnova industrije. Onda neće biti problema sa punjenjem budžeta – stavovi su Nikole Pavičića, privrednika i od skoro savjetnika potpredsjednice Vlade Srbije.
Zajedničko mišljenje praktično svih sagovornika na temu manjeg priliva novca u budžet dobro reprezentuju riječi ekonomiste Aleksandra Stevanovića iz Centra za slobodno tržište.
– Greške u projektovanju, kako budžetskih prihoda tako i budžetskih rashoda, moraju voditi u rebalans jer je alternativa da država počne da kasni sa izvršenjem svojih obaveza – kaže Stevanović.
Ministarstvo finansija ne brine
Povodom pitanja oko prihoda i rashoda budžeta, iz Ministarstva za finansije stigao je odgovor u jednoj rečenici: „Ostvareni prihodi budžeta su 1,5 odsto veći od prihoda planiranih Zakonom o budžetu za 2011. godinu, tako da nema osnova za konstataciju da je došlo do pada budžetskih priliva”. Blic