BERLIN, Njemački Zavod za statistiku zabilježio je u aprilu najveću stopu inflacije u protekle tri godine – stručnjaci prognoziraju dalja poskupljenja, a Evropska centralna banka najavljuje podizanje svoje kamatne stope.
Najava Evropske centralne banke odraziće se prvenstveno na novčanike potrošača. Od daljih poskupljenja i rasta inflacije, pošteđene neće biti ni zemlje jugoistočne Evrope.
Stopa inflacije u Njemačkoj prvenstveno je porasla zbog poskupljenja goriva što su prvo osjetili vozači. Stopa inflacije u martu je iznosila 2,1 odsto, a samo mjesec dana kasnije, njemački Zavod za statistiku bilježi stopu od 2,4 odsto. Statističari tvrde da je to najveći porast od oktobra 2008. godine, a zabrinjavajuća je i prognoza da će inflacija u narednom periodu još više rasti.
Ralf Solven iz Komercbanke ističe da u ovom trenutku ima mnogo razloga za dalji rast inflacije, a da je jedan od njih razvoj političke situacije u sjevernoj Africi. “Nije isključena ni mogućnost da stopa inflacije povremeno i opadne, ali rast cijena u narednim mjesecima biće još jači”, rekao je on.
Cijene su u konstantnom porastu od jeseni prošle godine. Sve dok inflacija nije veća od dva odsto, Evropska centralna banka ne vidi opasnost za stabilnost cijena.
Međutim, budući da je inflacija u Njemačkoj, koja važi za najveću ekonomsku silu Evrope, prešla tu bolnu granicu, a trend je u porastu, u Evropskoj centralnoj banci se polako primjećuje “alarmantno raspoloženje”. Evropska banka imala je tokom posljednje dvije godine najnižu kamatnu stopu u istoriji od jedan odsto, a svrha joj je bila da podstakne evropsku privredu tokom finansijske krize – javlja “Dojče vele”.
Sada sve ukazuje na to da će zbog sve većeg rizika od rasta inflacije Evropska centralna banka, koja je zadužena za davanje kredita bankama država Evropske unije uskoro povećati svoje kamatne stope. Početkom aprila već je došlo do podizanja kamatne stope sa jedan na 1,25 odsto, ali tu očito neće biti kraj. Banke koje budu posuđivale novac od Evropske centralne banke, automatski će povećati stope svojih kredita, što će se opet najpre odraziti na džep potrošača i preduzetnika.
Ovaj rast imaće uticaja i na banke, a time i na potrošače i preduzetnike u jugoistočnoj Evropi, koji se najvećim dijelom nalaze u vlasništvu nekih od zapadnoevropskih banaka.
Štefan Volf sa Frankfurtske berze kaže da stručnjaci poručuju da će poskupljenja uzeti još više maha i da će nam novčanici na kraju biti još tanji. “To je prilično nevjerovatan razvoj, ako uzmete u obzir činjenicu, da smo još prije nekoliko mjeseci imali strah od pada cijena, odnosno deflacije, ali cijene su ipak u konstantnom porastu. Ovdje se, prije svega, sa velikom brigom posmatra na porast cijene energije”, ističe on.