BEOGRAD, Šestomjesečni euribor je sada 1,6, a očekuje se da će do kraja godine biti 2-2,2, što znači da će za tu razliku biti skuplji zajmovi u evrima koji su vezani za ovu međubankarsku stopu. S druge strane, raste i domaća referentna kamatna stopa, pa treba očekivati da će se u skladu sa njenom promjenom kretati i cijena dinarskih kredita. Kako će se kretati kurs švajcarskog franka, teško je reći, mada se ne očekuju drastične promjene kao u prethodnom periodu – kaže u razgovoru za “Blic”, predsjednica IO Banke Inteze Draginja Đurić.
Može li se reći da su banke dobro poslovale u kriznoj 2010. godini?
ĐURIĆ: Da, ako se pogleda suma ostvarenog profita na nivou čitavog bankarskog sektora. Ta slika se, međutim, značajno mijenja ako se u obzir uzme ukupno angažovani kapital na nivou sektora. Prinos na kapital bankarskog sektora u Srbiji je svega 5,4 odsto, što govori da profitabilnost banaka nije visoka kao što je to slučaj u okruženju. U Hrvatskoj je ovaj pokazatelj u 2009. godini iznosio 6,7 odsto, Mađarskoj 10,4 Bugarskoj 9,3. Dakle, među zemljama u okruženju srpski bankarski sektor ima najniži prinos na kapital.
Kada će banke početi da odbravaju kredite sa grejs periodom?
ĐURIĆ: Banka Inteza će početi da odobrava odmah poslije praznika, a da li ovakve olakšice treba prihvatiti, treba da razmisli svaki dužnik. Građani koji imaju problema sa vraćanjem kredita treba da prihvate ovakav program, ali ne i oni koji svoje obaveze uredno plaćaju jer nova vladina mjera ne znači umanjenje duga, već samo prolongiranje njegove otplate.
Koliko je realno da i preduzeća dobiju ovakve povlastice?
ĐURIĆ: Prijedlog Ministarstva ekonomije već postoji, iako su banke i do sada samoinicijativno reprogramirale kredite preduzećima. Naravno, ne bi bilo dobro da to postane pravilo. Pitanje reprograma privredi je mnogo složenije. Treba imati u vidu da banke imaju posebnu odgovornost prema svojim deponentima, te da svoju kreditnu aktivnost finansiraju iz depozitnog potencijala. Reprogram velikog broja kredita umanjuje likvidnosni potencijal za finansiranje novih projekata.
Znači li to da su banke dale maksimum prema privredi?
ĐURIĆ: Ne treba očekivati da sve probleme riješi samo bankarski sektor. Treba se odlučnije baviti suštinskim pitanjima kao što je rast proizvodnje i izvoza, stvaranje ambijenta za privlačenje stranih investicija, ulaganja u razvojne projekte. Pozitivno je što se problemi u naplati potraživanja smanjuju i što se otvaraju nove perspektive dolaskom kompanija, mahom iz Italije, i to nam daje razlog za umjereni optimizam. Pa i gradnja nove poslovne zgrade naše banke od 45 miliona evra govori da će biti više posla za domaće projektante, građevinsku industriju, podizvođače.
Građaani revnosni u vraćanju dugova
Raste li nivo loših kredita?
ĐURIĆ: Za razliku od privrede, građani su revnosniji u vraćanju zajmova. Nivo loših kredita sada je stabilan, na nivou prošle godine. Inače, bilo bi dobro da usklade metodologije praćenja visine loših plasmana jer u sadašnjoj situaciji imamo različite podatke u zavisnosti da li ih objavljuje Narodna banka ili Udruženje banaka, što kasnije stvara nedoumice kako kod stručne javnosti, tako i kod stranih investitora i MMF-a. Blic
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
