Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Izabrani da govore, plaćeni da ćute: Šest narodnih poslanika se nikad nije javilo za riječ

    24. Februara 2026. — 14:31

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Jerlagić: Razmišljam da preuzmem propale energetske projekte u FBiH

    2. Aprila 2026. — 19:15

    Kozomara za „Nikad u minusu“: Godišnje obavimo 1.500 operacija

    26. Marta 2026. — 19:00

    Agostini: Naši glavni konkurenti su iz Italije i Austrije

    19. Marta 2026. — 19:03

    Mehić za „Nikad u minusu“: Ako nađeš dobru nišu, više se ni sa kim ne takmičiš

    12. Marta 2026. — 19:00

    Kako je Vlada novcem građana „pokrila“ obaveze „Pavgorda“

    3. Aprila 2026. — 15:57

    Ribnjak „Saničani“ ide na prodaju za 3,8 miliona KM

    3. Aprila 2026. — 15:41

    Kontroverzni banjalučki biznismen prevario propalu banku

    3. Aprila 2026. — 13:50

    Ćosić se časti novom limuzinom od 107.725 KM

    3. Aprila 2026. — 12:20
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Jerlagić: Razmišljam da preuzmem propale energetske projekte u FBiH

    2. Aprila 2026. — 19:15

    Evropa prisiljena na povećani uvoz ruskog gasa

    2. Aprila 2026. — 13:32

    Dizel u FBiH za mjesec poskupio za 1,15 KM po litri

    2. Aprila 2026. — 12:26

    Energetska kriza na vratima Evrope

    2. Aprila 2026. — 07:58

    Bogatstvo u poreskim rajevima veće od BDP-a 44 zemlje

    5. Aprila 2026. — 10:03

    „Bingo“ u prošloj godini zaradio 128 miliona KM

    2. Aprila 2026. — 15:33

    ECB upozorava banke daje vrijeme za povratak redovnim kreditnim operacijama

    2. Aprila 2026. — 14:55

    Za tri mjeseca UIO prikupila 2,92 milijarde maraka

    2. Aprila 2026. — 12:00

    Slovenija ulazi na kinesko tržište sa rekordnom emisijom panda obveznica

    31. Marta 2026. — 16:00

    Zlato u padu: Inflacija i prinosi diktiraju tržište

    31. Marta 2026. — 13:00

    Vidović: Veliki američki investitori kupili 64 odsto obveznica RS u Londonu

    31. Marta 2026. — 09:57

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    Vještačko đubrivo poskupjelo i do 40 odsto

    28. Marta 2026. — 14:40

    Uvoz mesa pet puta veći od izvoza

    28. Marta 2026. — 12:00

    Crna Gora sve više zavisi od uvoza hrane: Na 10 evra uvoza, tek jedan evro izvoza

    27. Marta 2026. — 13:00

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    Dubai bilježi nagli pad posjeta i prihoda

    4. Aprila 2026. — 14:04

    Sezona još nije ni počela, a radnici iz BiH već pakuju kofere

    3. Aprila 2026. — 11:48

    Lufthansa razmatra prizemljenje 40 aviona zbog cijena goriva

    2. Aprila 2026. — 09:39

    Hrvatska prošle godine prihodovala 15,3 milijarde eura od stranog turizma

    1. Aprila 2026. — 09:21

    Koliko će ove godine koštati maline

    3. Aprila 2026. — 08:17

    Jerlagić: Razmišljam da preuzmem propale energetske projekte u FBiH

    2. Aprila 2026. — 19:15

    Evropa prisiljena na povećani uvoz ruskog gasa

    2. Aprila 2026. — 13:32

    Dizel u FBiH za mjesec poskupio za 1,15 KM po litri

    2. Aprila 2026. — 12:26
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Jedna greška na zidovima može vas koštati i do 10.000 evra pri prodaji stana

    5. Aprila 2026. — 09:02

    Firma iz Banjaluke traži radnika za igranje igrica

    2. Aprila 2026. — 10:37

    Mask bi mogao postati prvi bilioner

    2. Aprila 2026. — 10:14

    Nevjerovatan rezultat golfa “keca”

    31. Marta 2026. — 09:24

    Cijene kakaa padaju — ali ne na vrijeme za Uskrs

    5. Aprila 2026. — 15:03

    Bogatstvo u poreskim rajevima veće od BDP-a 44 zemlje

    5. Aprila 2026. — 10:03

    Pogledajte ko plaća najskuplje gorivo na svijetu

    4. Aprila 2026. — 15:05

    Od plastike do hrane: Kako se naftna kriza širi na sve sektore

    4. Aprila 2026. — 13:01
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Ćirić: Uskoro moguće mjere o reprogramu duga za preduzeća

Ćirić: Uskoro moguće mjere o reprogramu duga za preduzeća

capital.bacapital.ba8. Aprila 2011. — 16:16Nema komentara4 minute čitanja

BEOGRAD, Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Nebojša Ćirić izjavio je danas da se razmatra mjera o reprogramu duga za preduzeća.

“Razgovaramo unutar vlade, ali i sa Narodnom bankom Srbije vezano za odluku o klasifikaciji tretmana tih kredita i očekujem da ta odluka bude usvojena u narednih nedjelju do dvije dana”, rekao je Ćirić novinarima u pauzi sastanka sa predstavnicima sindikata koji se održava u Ministarstvu ekonomije.

Prema njegovim riječima mjera o reprogramu duga preduzećima u velikoj mjeri bi pomogla privredi jer bi podrazumjevala dodatnih 12 mjeseci grejs perioda.

Ćirić je dodao da bi to preduzećima omogućilo “predah” jer bi umjesto uzimanja kredita za vraćanje obaveza taj novac mogli da iskoriste da zaposle ljude ili da uđu u nove investicije.

Prema njegovim riječima ta mjera bi omogućila preduzećima i da dospjele obaveze reprogramiraju, ali podrazumjeva se da moraju da “sevisiraju svoje obaveze za PDV”.

Ćirić je kazao da očekuje da će mjera koja je juče usvojena o lakšoj otplati kredita u izvjesnoj mjeri doprinijeti poboljšanju standarda i dodao da u narednom periodu očekuje i usvajanje određenih mjera koje se odnose na zapošljavanje posebno onih koji su do sada radili “na crno”, nisu bili prijavljeni i nisu imali pravo na penziono, socijalno i zdravstveno osiguranje.

“To je još jedna mjera o kojoj se razgovara unutar vlade i nadam se da će biti predložena u relativno kratkom roku”, kazao je Ćirić dodajući da je vlada uspjela da zaustavi trend povećanja nezaposlenosti.

U narednom periodu, kako je kazao, treba raditi na otvaranju novih radnih mjesta, ali i na tome da plate u realnom iznosu porastu, odnosno da njihov rast bude iznad rasta inflacije.

Reprogram kredita poboljšava standard na kratak rok
Mjere za reprogramiranje kredita će, na kratak rok, imati povoljan uticaj na standard građana koji su u finansijskim teškoćama, ali su za dugoročno povećanje standarda neophodne nove investicije i otvaranje radnih mjesta, ocijenili su danas ekonomisti.

Saradnik Instituta za tržišna istraživanja Saša Đogović izjavio je da je sigurno da će reprogram prihvatiti oni građani koji su u velikim finansijskim teškoćama i nemaju mogućnost da izmiruju kreditne obaveze – bilo zbog toga što su ostali bez posla ili zbog smanjenih i neredovnih plata.

To je u interesu i bankama jer je dužniku ostavljeno da u roku od najviše dvije godine pokuša da popravi finansije – dođe do zaposlenja, ili da mu se poboljšaju primanja, poslije čega bi mogao da redovnije izmiruje svoje obaveze, naveo je on.

“Na ovaj način, samo na jedan kratak rok, daju se vještačka pluća građanima da koliko-toliko riješe svoje finansijske teškoće. Ono što je suština jeste da vi na ovaj način ne rješavate problem životnog standarda i uopšte problem zaduženja, ukoliko vlada ne stvori ambijent u kome bi došlo do većih investicija na bazi kojih bi se otvorila nova radna mjesta”, naglasio je Đogović.

Prema njegovim riječima, zbog toga je neophodna odgovarajuća pravna regulativa, kreiranje jefitnijeg i efikasnijeg državnog aparata, transformacija javnih preduzeća, čime bi se smanjila i javna potrošnja, odnosno subvencije koje se daju tim preduzećima, pa bi i država imala više sredstava za javne ili javno-privatne investicije i obezbjedila više radnih mjesta.

To bi bio pravac u kome bi se mogli napraviti suštinski rezovi u poboljsanju životnog standarda stanovništva, rekao je Đogović, ističući da će ostale mjere dati samo kratkoročne efekte.

Ekonomista Miladin Kovačević istakao je da će restrukturiranje kredita građana, ukoliko bude većeg obima, svakako imati uticaj na životni standard jer će im teret duga biti olakšan.

“Ali koliko će to biti masivno, to zaista ne mogu da kažem, jer to zavisi prije svega od banaka”, rekao je Kovačević, podsjetivši da će banke, prema najavama, izaći u susret građanima.

Prema njegovim riječima, banke će u određenoj mjeri biti prinuđene da primjenjuju reprogram kredita, ne zbog pritiska vlade, već zbog rastućeg procenta nenaplativosti kredita, odnosno rastućeg procenta problematičnih kreditnih plasmana.

Kovačević je naglasio da se ne može previše očekivati od banaka jer su one, takođe, pod pritiskom nelikvidnosti u sistemu, i za sada još nadomještaju svoje gubitke u realnom ili u sektoru stanovništva na tržištima hartija od vrijednosti, prije svega kratkoročnih.

On je naveo i da bi slične mjere mogle unekoliko da relaksiraju problem zaduženosti preduzeća, ali da opšti problem likvidnosti privrede ne može da se razrješi samo tim mjerama već su neophodni reformski rezovi.

Ekonomista Ljubomir Madžar ocijenio je da će za primjenu reprogramiranja kredita građani biti zainteresovani jer će na kratak rok olakšati svoju finansijsku situaciju, kao i banke, jer imaju priliku da produže kreditne plasmane.

Treba imati u vidu da su građani bolje platiše nego drugi kreditni subjekti, redovniji su u otplaćivanju svojih dugova i to bankama odgovara, istakao je Madžar, navodeći da će građani trenutno olakšati svoje finansijske teškoće, po cijenu povećanja dugoročnog tereta otplate. Tanjug

Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakNovac od prodaje Hipodroma uložiti u novi
Sljedeći članak Rast rudarskog sektora na evropskim berzama

Povezani članci

NOVOSTI 04 minute čitanja

Kriza na Bliskom istoku poskupljuje sjetvu u BiH, prijeti rast cijena hrane

Svijet 04 minute čitanja

Cijene kakaa padaju — ali ne na vrijeme za Uskrs

Ostavi komentar Otkaži

Ne propustite važne priče i informacije koje vrijede! Prijavite se na Capital Newsletter

Molim provjerite vaš email kako bi potvrdili pretplatu.

NE PROPUSTITE
Capital teme

Kako je Vlada novcem građana „pokrila“ obaveze „Pavgorda“

3. Aprila 2026. — 15:5765 minuta čitanja

Isplatom šest miliona KM iz Fonda solidarnosti na račun sindikalne organizacije “Nova Ljubija” Vlada RS napravila je pravni presedan

Ribnjak „Saničani“ ide na prodaju za 3,8 miliona KM

3. Aprila 2026. — 15:41

Kontroverzni banjalučki biznismen prevario propalu banku

3. Aprila 2026. — 13:50

Ćosić se časti novom limuzinom od 107.725 KM

3. Aprila 2026. — 12:20

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.