BEOGRAD, Oprema i mašine, zakup prostora, plate i obuka za najmanje petoro radnika, sirovine, takse, porezi i doprinosi koje očekuje država, ali i prodor u prodajne objekte, početne su stavke na spisku troškova onoga ko riješi da započne bilo kakvu proizvodnju u Srbiji. Konačni zbir zavisi od proizvoda, ali pokretanja najjednostavnije proizvodnje nema bez najmanje 16.000-17.0000 evra početnog kapitala.
Uslovi poslovanja i rokovi plaćanja u Srbiji su takvi da novopečeni proizvođač prvi novac za isporučenu i prodatu robu može da očekuje tek za pola godine. To je vjerovatno jedan od razloga što se preduzetnici okreću uslugama i trgovini.
– Zaposlenima sljeduju plate svakog mjeseca, a na njih idu i obračuni i porezi – objašnjava Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca. – Nacionalna služba za zapošljavanje ima razne programe koji mogu da se iskoriste. Tu je projekat ”Prva šansa”, ili plaćene prekvalifikacije. Mašine su bitna stavka, ali naši privrednici često nemaju novca za nove, pa nabavljaju polovne iz inostranstva. Carinske stope su danas niže, ali od njih su i dalje potpuno oslobođene samo mašine skuplje od 200.000 evra. Prije početka posla, veoma je važno ispitivanje tržišta – ono će pokazati čovjeku šta nedostaje, gdje i kako svoj proizvod može da plasira. Na početku je mala šansa da će ući u velike lance, jer nema ni dovoljne količine robe, niti novca da plati ulaz, koji po jednom bar-kodu košta i 150.000 dinara.
Prije desetak godina, Predrag Gvozednović, iz Smedereva, pokrenuo je proizvodnju hrane za kućne ljubimce. Isto bi, kaže, učinio i da danas bira djelatnost.
– Možda je jeftinije i lakše početi s trgovinom, ali ja bih se uvijek opredjelio za proizvodnju, jer je tu uspjeh siguran – kaže Gvozdenović, vlasnik ”Premila”. – Kada sam počinjao, imao sam najviše 40.000 evra kapitala, i prvih deset mjeseci uspjevali smo da zaradimo samo skromnu platu. Sve ostalo smo ulagali dalje. U mašinama i sirovini tih 40.000 evra imao sam već poslije nekoliko mjeseci, ali ne i toliko novca na gomili. Najveći problem je bio da dostignem dobar kvalitet i da ga zadržim.
Struktura
Više od trećine, tačnije 34,4 odsto sektora trgovine, čine mala i srednja preduzeća, dok male firme čine manje od petine (17,2 odsto) prerađivačkog sektora. Mala i srednja preduzeća u prerađivačkoj industriji najviše učestvuju u tehnološko niskim oblastima – prehrambeni proizvodi, proizvodnja tekstila, papira i metala.
Sve ih manje opstaje
Prošle godine je prvi put s tržišta više nestalo nego što je nastalo novih preduzetničkih radnji, pokazuju podaci Agencije za privredne registre. Tokom 2010. upisano ih je 35.299, a izbrisano čak 37.168. U slučaju preduzeća, novonastalih je bilo 9.469, a ugašeno ih je 9.375. Novosti