BEOGRAD, Srbija je jedna od svega triju zemalja kojima je Svjetska banka do sada odobrila garancije za zaduživanje na međunarodnom finansijskom tržištu. Ove garancije su i način da Svjetska banka podrži poboljšanje uslova poslovanja i reformu privatnog i finansijskog sektora u Srbiji – kaže, za “Novosti”, Lu Brefor, šef kancelarije Svjetske banke u Srbiji.
* Šta praktično znači taj projekat garancija za razvoj privatnog i finansijskog sektora?
– Glavna svrha je da pomognemo Vladi Srbije da pristupi međunarodnim finansijskim tržištima i da obezbijedi finansiranje pod povoljnijim uslovima nego kroz domaći bankarski sektor.
* Zašto je to važno?
– Sa ovom garancijom vlada može značajno da smanji trošak zajma. Može da ga otplaćuje na duži period i uz manje kamate. To nije bitno samo zato što može potencijalno da refinansira dospjela, skuplja dugovanja, jeftinijim uslovima, već i zato što oslobađa resurse domaćih banaka. Naime, sredstva koja bi ranije bila uložena u državne hartije, ovako mogu da idu u privatni sektor.
* Kakve su kamate tih povoljnijih kredita i koliki je period otplate?
– Mnogo su niže od onih pod kojima je vlada mogla da pozajmi novac kod domaćih banaka i drugih domaćih izvora. Period otplate je dvostruko veći. Do sada se Vlada zaduživala na dvije do tri godine, a sada će kredit otplaćivati čak šest godina, što smanjuje godišnju ratu. Krajem prošle godine organizovano je međunarodno nadmetanje. Nekoliko velikih svjetskih banaka dostavilo je svoje ponude, i Vlada je odabrala, kao najpovoljniju, ponudu Sosijete ženeral banke za obezbjeđivanje ovog zajma. Kamata je otprilike na nivou polovine onih koje su do sada važile.
* Prilikom odobravanja garancije, Srbija je ocjenjena kao zemlja koja je sprovela reforme u ključnim oblastima. Kojim?
– Prvo, u uslovima poslovanja. Poslovno okruženje je važno pitanje u Srbiji, koja se polako oporavlja od krize. Njime se privlače investitori. Ova garancija podržava regulatorne reforme i pojednostavljenje procedura. Na primjer, ukidanje nepotrebnih propisa privatnom sektoru omogućiće uštede od oko 120 miliona evra godišnje. Druga oblast je finansijski sektor. Najzad, podržava se smanjenje rizika u bankarskom sektoru. Banke u Srbiji su pokazale priličnu otpornost prema krizi u poređenju sa drugim zemljama, ali želimo da podržimo dalje reforme kako bi taj sektor postao još jači.
* Kažete da je jedna od oblasti poslovno okruženje, a baš izvještaj Svjetske banke Srbiju po tom pitanju smješta tek na 89. mjesto u svijetu…
– Reforme su dug proces i mi bismo željeli da on teče brže. Više od 300 preporuka je stiglo iz tima koji sprovodi “giljotinu propisa”, a dvije trećine se primjenjuje. Ali, vlada je odobrila i preostale, i očekujemo da će početi svi da se sprovode. Donošenje “giljotine propisa” uticaće na bolje uslove poslovanje i očekujemo da će Srbija u narednom izvještaju biti bolje rangirana. U našem izvještaju ima oblasti u kojima je Srbija veoma dobro ocjenjena. Ima i onih u kojima je loša, prije svega po pitanju izdavanja građevinskih dozvola.
* Srbija je do sada bila redovan platiša, ali samo ove godine država je prodala hartije u vrijednosti većoj od 70 milijardi dinara za pokrivanje minusa. Da li možemo da imamo problem zbog otplate dugova?
– Ne. Uvjereni smo da Srbija nije dostigla nivo duga koji je ugrožava. Postoje zemlje, investitori i međunarodne organizacije koji su prezaduženi. Srbija nije među njima. Dug jeste porastao, ali je porastao i bruto domaći proizvod, pa je kapacitet države veći. Nismo zabrinuti da bi Srbija mogla da dospije u probleme sa otplatom duga.
* Potpuno ste sigurni u to?
– Dodatno nas u tako nešto uvjerava i činjenica da vlada određenim, nedavno donijetim mjerama, koje je podržao i parlament, održava fiskalnu disciplinu. Utvrđen je dozvoljeni nivo deficita i javnog duga. To je osiguranje da Srbija neće dostići, niti preći prihvatljivi i razumni nivo duga. Naravno, nastavićemo da pratimo situaciju.
Novi sporazum
* Uskoro ističe četvorogodišnji program Svjetske banke za Srbiju…
– Pripremamo novu strategiju partnerstva sa Srbijom. Očekujemo da će nivo sredstava u narednom trogodišnjem ili četvorogodišnjem programu biti otprilike isti kao u tekućem. To je način da Srbiji obezbijedimo pristup sredstvima u periodu do pristupanja Evropskoj uniji. Tada će imati pristup drugim fondovima. Novosti
