Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Firma Integral Inženjering zloupotrijebljena u još četiri tendera u Rumuniji

    8. Februara 2026. — 09:50

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Ukraden identitet direktorke Integral inženjeringa u rumunskom tenderu

    6. Februara 2026. — 15:00

    Obustavljena istraga protiv bivšeg direktora banjalučkog „Vodovoda“

    6. Februara 2026. — 14:21
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Kinezi u Srbiji grade solarni park od 200 miliona evra

    9. Februara 2026. — 09:00

    Puklo osnivanje najmoćnijeg rudarskog giganta na svijetu

    8. Februara 2026. — 14:40

    Rekordan izvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u uniju

    7. Februara 2026. — 11:30

    Vlada Rusije donela uredbu o privremenoj zabrani izvoza goriva

    31. Januara 2026. — 16:15

    Njemačka ekonomija izgubila 940 milijardi evra

    8. Februara 2026. — 08:03

    Rast plata povukao novi talas zaduženja

    7. Februara 2026. — 08:01

    U Republici Srpskoj ugašeno 506 firmi

    5. Februara 2026. — 11:54

    Naša Banka Banjaluka dio uspjeha koji potvrđuje stratešku snagu Galens grupe

    5. Februara 2026. — 09:52

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

    8. Februara 2026. — 15:30

    Cijene u Crnoj Gori rastu skoro duplo više nego u EU

    8. Februara 2026. — 10:40

    Globalne cijene hrane pale za 0,4 odsto u januaru

    7. Februara 2026. — 12:15

    Zašto su opali uvoz i izvoz

    5. Februara 2026. — 09:48

    Nijemci na ljetnjem odmoru trošili 130 evra dnevno

    8. Februara 2026. — 13:50

    Raskid s tradicijom u Saudijskoj Arabiji: Dodatno se olakšava prodaja alkohola strancima

    7. Februara 2026. — 15:20

    Jedanaest aviokompanija uvodi „wet lease“ na EX-YU linijama

    5. Februara 2026. — 14:17

    Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    4. Februara 2026. — 07:41

    Kinezi u Srbiji grade solarni park od 200 miliona evra

    9. Februara 2026. — 09:00

    Puklo osnivanje najmoćnijeg rudarskog giganta na svijetu

    8. Februara 2026. — 14:40

    ACC neće graditi fabrike baterija u Italiji i Njemačkoj

    7. Februara 2026. — 14:30

    Može li registar profesionalnih vozača spasiti drumski transport Zapadnog Balkana?

    7. Februara 2026. — 13:41
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Materijalna vrijednost zlatnih olimpijskih medalja 2.300 dolara

    8. Februara 2026. — 09:00

    Hrvatska pronašla rješenje za prazne stanove

    7. Februara 2026. — 13:00

    Kupcima bitcoina greškom poklonjeno 44 milijarde dolara

    7. Februara 2026. — 10:45

    Mnogi žele naočari koje je nosio Makron

    5. Februara 2026. — 15:46

    Mašinovođe u Španiji u trodnevnom štrajku

    9. Februara 2026. — 09:41

    Indijske rafinerije izbjegavaju kupovinu ruske nafte

    9. Februara 2026. — 08:03

    „Filip Moris“ prognozira veći profit

    7. Februara 2026. — 09:03

    Bitkoin naglo pada, a posljedice se osjete

    6. Februara 2026. — 13:15
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Vrbas – neiskorišteni energetski potencijal

Vrbas – neiskorišteni energetski potencijal

adminadmin22. Novembra 2010. — 07:00Nema komentara4 minute čitanja

BANJALUKA,  Hidroenergetski potencijal rijeke Vrbas na cijelom njenom slivu iskorišten je tek nešto više od petine, a na području toka kroz RS još i manje, pokazuju relevantne studije.
Od ukupno iskoristivog hidroenergetskog potencijala slivnog područja Vrbasa, koji iznosi oko 3.200 gigavat-časova, danas se za proizvodnju električne energije koristi oko 720 gigavat-časova ili 22,5 odsto kroz hidroelektrane Jajce 1, Jajce 2 i Bočac.
Podaci koji se tiču sliva Vrbasa kroz teritoriju RS još su porazniji, jer je od mogućeg hidroenergetskog potencijala od 1.895 gigavat-časova iskorišteno tek 307 gigavat-časova, odnosno 16,2 odsto, što ostvaruje HE Bočac instalisane snage od 110 megavata.
Stručnjaci u oblasti elektoenergetike ističu da je Vrbas sa svojim pritokama izuzetno atraktivan sa hidrološkog aspekta. Ukupna dužina glavnog vodotoka Vrbasa iznosi oko 235 kilometara, sa prosječnim padom od šest metara po kilometru. Prosječne godišnje padavine kreću se od oko 800 litara po kvadratnom metru pri ušću Vrbasa u Savu, do oko 1.500 litara po kvadratnom metru na južnom dijelu sliva.
Vrbas se zbog toga energetski počeo iskorištavati još za vrijeme Austrougarske monarhije izgradnjom HE Jajce 1894. godine instalisane snage osam megavata, čija se energija koristila u hemijskoj industriji do 1957. godine.
Nakon Drugog svjetskog rata prišlo se daljoj izgradnji hidroenergetskih objekata, tako da su 1954. u pogon puštena HE Jajce 2 snage 30 megavata sa bilansnom proizvodnjom struje od 175 gigavat-časova, a tri godine kasnije i HE Jajce 1 snage 48 megavata i bilansnom proizvodnjom struje od 232 gigavat-časa.
Po završetku izgradnje ta dva objekta, nastavilo se s izradom projektne dokumentacije i istražnim radovima na srednjem toku rijeke Vrbas. Na potezu od HE Jajce 2 pa do Banjaluke u nekoliko navrata, zavisno od potreba za energijom i datim okolnostima, prezentovana su različita varijantna rješenje s izgradnjom jedne ili više hidroelektrana.
Mladenko Đaković, upravnik Hidroelektrane Bočac, kaže da je pedesetih godina prošlog vijeka na srednjem toku Vrbasa planirana izgradnja jedne velike hidroelektrane blizu Banjaluke.
“Sa energetskog aspekta, naravno, najbolje su velike brane i velike akumulacije kojima se dobija najveći stepen elektroenergetskog iskorištenja rijeke. Velike akumulacije su dobre i zato što imaju mogućnost sprečavanja poplava, jer se mogu dosta puniti u periodu velikih dotoka vode”, kaže Đaković.
Ipak, od izgradnje velike HE Banjaluka se, ističe on, definitivno odustalo nakon zemljotresa 1969. koji je razrušio Banjaluku zbog straha da bi novo podrhtavanje tla jačeg intenziteta prijetilo da sruši branu i potopi grad.
Nakon razmatranja nekoliko varijanti, zadnje usvojeno rješenje na srednjem slivu Vrbasa predviđalo je da se energetski koriste tri-četiri stepenice od čega je 1981. godine, pa sve do danas, izgrađena samo HE Bočac.
U tom energetskom objektu ukazuju da ona u ovom obimu ne omogućava sprečavanje poplava ako snažniji dotoci vode traju duže od nekoliko dana.
“Problem je što je HE Bočac vršna elektrana i kad je najveća potrošnja struje ispuštamo nizvodno od brane mnogo više vode od dotoka. U onom trenutka kada nema potrebe za energijom, kada ne rade obje mašine tada se iz HE Bočac ne ispušta ništa. Tako velike oscilacije su neprihvatljive za stanovništvo i živi svijet i vodoprivrednom dozvolom je definisano da se to mora smanjiti”, ističe Đaković.
Iz tog razloga je oko 7,3 kilometra nizvodno izgrađena mala brana kompenzacionog bazena, koja ne proizvodi struju, već omogućava smanjenje oscilacija vode u nizvodnom koritu, a koja je bila predviđena kao privremeno rješenje dok se ne izgrade dvije nizvodne stepenice – HE Krupa i Banjaluka – niska.
Sa njima bi, kako se isticalo u Vodoprivrednoj osnovi sačinjenoj 1987. godini, kao i njenoj novelaciji iz 1997, bili izgrađeni značajni energetski objekti u blizini Banjaluke, kao centra potrošnje, a izbjegnuta izgradnja velike akumulacije u blizini tektonskog žarišta.
Nakon dužeg zastoja s aktivnostima na srednjem toku Vrbasa, Vlada RS je 2004. godine dodijelila koncesiju za izgradnju HE Krupa i Banjaluka – niska preduzeću “HES Vrbas”, čiji su osnivači “Vijadukt” iz Portoroža sa 99 odsto i “Građevinar” iz Kraljeva sa jedan odsto vlasničkog udjela. Krajem te godine “Vijadukt” prenosi 79 odsto svojih prava i benificija na njemačku firmu “MBB WS Energy” radi osiguranja sredstava za finansiranje projekta.
Taj projekat, međutim, nailazi na žestoko protivljenje javnosti. Banjalučka ekološka i sportska udruženja okupljena u “Koaliciju za Vrbas” u martu 2005. održali su čak proteste ispred zgrada Administrativne službe grada, Vlade i Narodne skupštine RS, te organizovali peticiju za raspisivanje referenduma o izgradnji visokih brana na Vrbasu, koju je potpisalo oko 80.000 građana.
Ubrzo nakon toga obustavljene su sve aktivnosti u vezi s projektom izgradnje HE Krupa i Banjaluka – niska, da bi Skupština grada Banjaluka u maju 2010. godine usvojila Regulacioni plan za obale rijeke Vrbas, kojim je kao zaštićeno područje na kojem je zabranjeno graditi elektrane proglašeno područje koje obuhvata i lokaciju planirane HE Banjaluka – niska. Nezavisne novine

vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakSAD: Nastavljeno zatvaranje banaka
Sljedeći članak EBRD pozvao zemlje u tranziciji da preduzmu reforme

Povezani članci

NOVOSTI 01 minuta čitanja

Sve više zaposlenih žena u Srpskoj

Svijet 01 minuta čitanja

Mašinovođe u Španiji u trodnevnom štrajku

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Firma Integral Inženjering zloupotrijebljena u još četiri tendera u Rumuniji

8. Februara 2026. — 09:5004 minute čitanja

Kompanija “Integral inženjering“ čije su se ime i reference našli u pobjedničkom konzorcijumu za posao vrijedan oko 1,4 milijarde evra

Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

7. Februara 2026. — 10:02

Ukraden identitet direktorke Integral inženjeringa u rumunskom tenderu

6. Februara 2026. — 15:00

Obustavljena istraga protiv bivšeg direktora banjalučkog „Vodovoda“

6. Februara 2026. — 14:21

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.