Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Izabrani da govore, plaćeni da ćute: Šest narodnih poslanika se nikad nije javilo za riječ

    24. Februara 2026. — 14:31

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Adamović: Čovjek mi je ušao u kancelariju i pitao kome da plati da preskoči suđenje

    16. Aprila 2026. — 19:20

    „Nikad u minusu“: Imamović otkrio kako je Novalić postao premijer FBiH

    9. Aprila 2026. — 19:00

    Jerlagić: Razmišljam da preuzmem propale energetske projekte u FBiH

    2. Aprila 2026. — 19:15

    Kozomara za „Nikad u minusu“: Godišnje obavimo 1.500 operacija

    26. Marta 2026. — 19:00

    Šuput: Veće rate kredita od jula

    18. Aprila 2026. — 11:02

    Začarani krug ekoloških dozvola, presude sudova ne zaustavljaju sporne projekte

    18. Aprila 2026. — 10:06

    Stanivuković ponovo raspisao tender za rasvjetu od 35 miliona KM

    17. Aprila 2026. — 16:17

    “Big faktor” ponovo plaća dugove ERS

    17. Aprila 2026. — 15:24
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Južna interkonekcija: Šta u slučaju da BiH ili Hrvatska odustanu?

    19. Aprila 2026. — 10:02

    Danas potpisivanje ugovora od milijardu maraka za izgradnju gasovoda kroz Republiku Srpsku

    17. Aprila 2026. — 09:26

    Kako će izgledati novi energetski sistem BiH

    16. Aprila 2026. — 09:38

    Proizvođači poručili Đokiću i Petroviću: Ne tražimo pare, već institucionalnu podršku

    15. Aprila 2026. — 14:55

    Šuput: Veće rate kredita od jula

    18. Aprila 2026. — 11:02

    Indijske banke obustavile uvoz zlata i srebra

    17. Aprila 2026. — 12:30

    Rastu kamate na kredite sa promjenjivom kamatnom stopom

    17. Aprila 2026. — 10:00

    Godišnja inflacija u evrozoni u martu porasla na 2,6 odsto

    16. Aprila 2026. — 15:02

    Indijske banke obustavile uvoz zlata i srebra

    17. Aprila 2026. — 12:30

    Slovenija ulazi na kinesko tržište sa rekordnom emisijom panda obveznica

    31. Marta 2026. — 16:00

    Zlato u padu: Inflacija i prinosi diktiraju tržište

    31. Marta 2026. — 13:00

    Vidović: Veliki američki investitori kupili 64 odsto obveznica RS u Londonu

    31. Marta 2026. — 09:57

    Ministarstvo trgovine RS: Uvođenje neradne nedjelje traži ozbiljnu analizu

    18. Aprila 2026. — 12:12

    Trgovinski lanac u Sloveniji zatvara sve radnje?

    16. Aprila 2026. — 10:09

    Košarac: Rusija odobrila uvoz jabuka i krušaka iz Srpske

    15. Aprila 2026. — 12:56

    Od sutra moguć povrat od 10 feninga na litru goriva

    14. Aprila 2026. — 16:00

    Trebinje tokom Vaskrsa privuklo brojne turiste

    14. Aprila 2026. — 12:18

    Dubai bilježi nagli pad posjeta i prihoda

    4. Aprila 2026. — 14:04

    Sezona još nije ni počela, a radnici iz BiH već pakuju kofere

    3. Aprila 2026. — 11:48

    Lufthansa razmatra prizemljenje 40 aviona zbog cijena goriva

    2. Aprila 2026. — 09:39

    Južna interkonekcija: Šta u slučaju da BiH ili Hrvatska odustanu?

    19. Aprila 2026. — 10:02

    Potrebno smanjiti carine radi jačanja konkurentnosti

    17. Aprila 2026. — 12:00

    Danas potpisivanje ugovora od milijardu maraka za izgradnju gasovoda kroz Republiku Srpsku

    17. Aprila 2026. — 09:26

    Kako će izgledati novi energetski sistem BiH

    16. Aprila 2026. — 09:38
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Polufinalisti Lige šampiona zaradili bogatstvo

    16. Aprila 2026. — 13:22

    Ovako radi rudnik dijamanata na dnu okeana

    10. Aprila 2026. — 12:29

    Devet razloga zašto vam vještačka inteligencija (još) neće uzeti posao

    9. Aprila 2026. — 09:03

    Spasoje objasnio kako od jedne guske zaradi hiljadu KM

    6. Aprila 2026. — 08:02

    Tesla širi uslugu robotaksija

    19. Aprila 2026. — 15:55

    MOL isplaćuje dividende od 630 miliona evra

    19. Aprila 2026. — 14:58

    Slovenija: Prva robotska sjetva kukuruza

    19. Aprila 2026. — 12:55

    Snažan rast indeksa na svjetskim tržištima

    19. Aprila 2026. — 11:57
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Zelena energija u RS premašiće nivo EU

Zelena energija u RS premašiće nivo EU

adminadmin15. Novembra 2010. — 07:008 komentara5 minuta čitanja

BANJALUKA,  Republika Srpska posjeduje izuzetan potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije (OIE), što pokazuje i cilj da u ukupnoj potrošnji energije do 2020. godine učestvuje sa 36 odsto, što je iznad planiranog prosjeka Evropske unije.
Najveći potencijal u oblasti “zelene” energije Republika Srpska ima u iskorištavanju rijeka, jer ukupan tehnički iskoristivi hidropotencijal iznosi 3.200 megavata instalisane snage i 9.500 gigavata prosječne godišnje proizvodnje struje, od čega je trenutno iskorištena jedna četvrtina.
Na području Republike Srpske rade četiri hidroelektrane i to Višegrad, Trebinje 1, Trebinje 2 i Bočac, te nekoliko malih hidroelektrana. Tome treba pridodati i HE Dubrovnik, koja se nalazi na teritoriji Hrvatske, ali koristi vode sliva Trebišnjice, te za Republiku Srpsku izdvaja polovinu proizvedene struje.
Ukupna raspoloživa snaga hidroelektrana, uključujući i male objekte, je 736 megavata uz godišnju proizvodnju od 2.420 gigavat-časova struje.
Po optimističnom scenariju Strategije razvoja energetike Republike Srpske do 2030. godine predviđeno je da se u oblast OIE u narednih 20 godina investira više od tri milijarde KM, od čega 45 odsto (1,37 milijardi KM) u izgradnju velikih hidroelektrana.
Ostale investicije, u slučaju intenzivnog razvoja OIE kroz snažne podsticaje, od 1,7 milijardi KM bile bi usmjerene u iskorištavanje energije vjetra, sunca, biomase i geotermalnih potencijala.
U Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske ističu da je korišćenje OIE od opšteg interesa za RS. Zakonom o energetici, usvojenim prošle godine, kako napominju, predviđeni su ciljevi i mjere za povećanje učešća korištenja energije iz OIE u odnosu na ukupnu finalnu potrošnju energije, dok će uredbom o proizvodnji i potrošnji energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije, čije donošenje je u toku, biti definisane i podsticajne mjere za njihovo korištenje.
Ljubo Glamočić, pomoćnik ministra za elektroenergetski sektor RS, kaže da će indikativni ciljevi učešća energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije u RS po godinama do 2020, takođe, biti definisani navedenom uredbom.
“Ovaj indikativni cilj u 2020. godinu za RS je predviđen od 36 odsto, dok u zemljama EU prosjek iznosi 20 odsto. Definisan je, takođe, obavezni udio potrošnje biogoriva u bruto finalnoj potrošnji goriva koji u 2020. godini u RS treba da bude 10 odsto, identično procentu u zemljama EU”, naglašava Glamočić.
U skladu sa Strategijom EU “20-20-20 do 2020.” (20 odsto uštede energije, 20 odsto učešća energije iz OIE, 20 odsto smanjenje stakleničkih gasova) i nove Direktive o obnovljivim izvorima energije koja je obavezujuća za zemlje EU, za svaku članicu definisani su obavezujući ciljevi učešća “čiste” energije u bruto finalnoj potrošnji prema raspoloživim potencijalima. Tako neke članice imaju manji cilj od 20 odsto, a neke veći, što je u prosjeku na nivou EU 20 odsto u 2020. godini.
Stručnjaci ističu da RS, pored hidroenergetskog resursa, posjeduje značajne potencijale i u ostalim sektorima OIE.
Biomasa: U Strategiji razvoja energetike RS do 2030. godine ukupan teotetski potencijal biomase u RS procijenjen je na 31,08 – 46,24 petadžula. Najveći udio od 59 odsto je biomasa pogodna za sagorijevanje, kao što su otpaci iz drvne industrije, ogrevno drvo, šumski otpad, ostaci orezivanja višegodišnjih nasada. Sa 39 odsto slijedi biomasa pogodna za proizvodnju biogasa iz komunalnog otpada, stočarstva i energetskih usjeva.
Energija vjetra: Što se tiče energije vjetra za područje RS izgrađen je modelski atlas vjetra koji je potrebno verifikovati mjerenjima. Kao najperspektivnije područje za izgradnju vjetroelektrana ističe se jug RS, na prostoru od Kalinovika do Trebinja. Teoretski iskoristiv potencijal za korištenje energije vjetra procijenjen je na 640 megavata i 1.200 gigavata godišnje proizvodnje struje. Stručnjaci ukazuju da tehnički iskoristiv potencijal zavisi od uslova na pojedinoj mikrolokaciji, poput pristupa i raspoloživosti infrastrukture, i mogućnostima prihvata u elektroenergetski sistem RS.
Energija sunca: Preliminarne analize pokazuju da RS ima značajan potencijal korištenja sunčeve energije i potrebno je napraviti lokalni atlas sunčevog zračenja. Najniži solarni potencijal dostupan je u sjevernim predjelima (od 1,25 do 1,3 megavat-časa po kvadratnom metru ukupno dozračene sunčeve energije). Intenzitet se povećava spuštanjem ka jugu (1,50 do 1,55 megavat-časova). Glavne moguće primjene su grijanje prostora i tople vode, te proizvodnja struje. Solarni sistemi se ne nalaze u značajnijoj primjeni u RS, jer uređaji za korištenje sunčeve energije spadaju u najskupljne energetske tehnologije, a još ne postoji podsticaj za njihovo korištenje.
Geotermalna energija: Sprovedena istraživanja pokazuju da je veliki dio RS perspektivan u pogledu prisustva geotermalnih voda. Najveći potencijal su područja Posavine i Semberije, te Lijevča polja.
Energetski potencijal je procijenjen na 1.260 petadžula, što je ekvivalent 30 miliona tona nafte. Procjenjuje se da se na perspektivnim područjima mogu formirati geotermalni izvori toplotne snage od 50 do 100 termičkih megavata.
S obzirom na relativno visoke investicije u geotermalna postrojenja i raspoloživost drugih energenata, proizvodnja struje iz tih izvora moguća je uz uvođenje sistema podsticaja. Najveći potencijal korištenja geotermalne energije u RS je u agrokulturi, akvakulturi, te za grijanje naselja. U tom smislu će se preduzeti aktivnosti na podsticanju korištenja geotermalne energije za sisteme daljinskog grijanja. U slučajevima u kojima su bušotine udaljene od naselja razmotriće se podsticaji za korištenje geotermalne toplote za grijanje staklenika i plastenika.
Politika Brisela – “zagađivač plaća”
BiH, a time i Republika Srpska je potpisnica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC) od 2000. godine i Kjoto protokola od 2007. giodine.
Međutim, kao nerazvijena zemlja, BiH ne pripada Aneksu 1 Okvirne konvencije niti Aneksu B Kjoto protokola, čime nema kvantifikovanu obavezu smanjenja emisije stakleničkih gasova u periodu 2008 – 2012. godina.
Dužna je jedino da redovno izvještava o klimatskim promjenama i kreira svoju politiku smanjenja stakleničkih gasova prema mogućnostima.
Članice EU zagovaraju politiku “zagađivač plaća”, gdje veliki zagađivači zemlje obaveznici (članice Aneksa B Kjoto protokola) trguju sertifikatima emisije ugljen-dioksida i mogu međusobno kupovati ili prodavati kredite za prekomjerne emisije.
Drugi tržišni mehanizam je Mehanizam čistog razvoja (CDM), gdje zemlje koje imaju obavezu smanjenja ili ograničenja emisija to sprovode u zemljama u razvoju koje nemaju obavezu smanjenja emisija i na taj način stiču kredite za emisije. Nezavisne novine

vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakMinielektrana na biomasu počinje sa radom
Sljedeći članak Obama pozvao Kongres da štedi

Povezani članci

Svijet 02 minute čitanja

Tesla širi uslugu robotaksija

Svijet 01 minuta čitanja

MOL isplaćuje dividende od 630 miliona evra

8 komentara

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

  1. rakovic 15. Novembra 2010. 11:54

    Samo jedna mala napomena. Velike hidro elektrane se smatraju neobnovljivim resursom, pa je matematika koja je ovde navedena nadasve upitna.

    Odgovori
  2. milenko 15. Novembra 2010. 12:52

    ne znam zbog cega bi se velike HE smatrale neobnovljivim resurskom, kad isto kao i male HE koriste energiju rijeka koja je obnovljiva. Mozda postoji neka terminoloska razlika, ali ne i sustinska

    Odgovori
  3. rakovic 15. Novembra 2010. 12:53

    postoji metodološka razlika navedena u dokumentima EU i ostatka svijeta.

    Odgovori
  4. Platisa poreza 15. Novembra 2010. 14:07

    Nisu mi jasna poređenja sa planovima EU, kada je naš BNP 6 puta niži od prosjeka EU.

    Odgovori
  5. rakovic 15. Novembra 2010. 14:15

    vjerovatno bi i mercedes trebao koštati 6 puta manje, i naravno ima takav u razmjeri 1:22

    Odgovori
  6. Platisa poreza 15. Novembra 2010. 14:20

    Takav si građani ove zemlje i mogu priuštiti.

    Odgovori
  7. sudija 15. Novembra 2010. 14:22

    sve to već postoji..živio Smart !

    Odgovori
  8. pa da 15. Novembra 2010. 17:53

    potpuno je jasno i lako za provjeriti da EU sve HE snage vece od 5 MW ne racuna pod obnovljive izvore energije, tako da ovo pogresno informisanje javnosti vjerovatno ima za cilj da nas i dalje drze u zabludi. Na zalost, realnost ce nas sve lupiti po glavi kada se vidi da EU ne racuna velike HE u obnovljive, a onda nema ni donacija, kredita, subvencija i sl.

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

Ne propustite važne priče i informacije koje vrijede! Prijavite se na Capital Newsletter

Molim provjerite vaš email kako bi potvrdili pretplatu.

NE PROPUSTITE
Capital teme

Šuput: Veće rate kredita od jula

18. Aprila 2026. — 11:0233 minute čitanja

Ako euribor ostane na sadašnjem nivou, rast rata biće umjeren“, kazao je Šuput.

Začarani krug ekoloških dozvola, presude sudova ne zaustavljaju sporne projekte

18. Aprila 2026. — 10:06

Stanivuković ponovo raspisao tender za rasvjetu od 35 miliona KM

17. Aprila 2026. — 16:17

“Big faktor” ponovo plaća dugove ERS

17. Aprila 2026. — 15:24





Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.