Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Firma Integral Inženjering zloupotrijebljena u još četiri tendera u Rumuniji

    8. Februara 2026. — 09:50

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Ukraden identitet direktorke Integral inženjeringa u rumunskom tenderu

    6. Februara 2026. — 15:00

    Obustavljena istraga protiv bivšeg direktora banjalučkog „Vodovoda“

    6. Februara 2026. — 14:21
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Puklo osnivanje najmoćnijeg rudarskog giganta na svijetu

    8. Februara 2026. — 14:40

    Rekordan izvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u uniju

    7. Februara 2026. — 11:30

    Vlada Rusije donela uredbu o privremenoj zabrani izvoza goriva

    31. Januara 2026. — 16:15

    Cijena prirodnog gasa u FBiH raste za 3,99 odsto

    29. Januara 2026. — 16:46

    Njemačka ekonomija izgubila 940 milijardi evra

    8. Februara 2026. — 08:03

    Rast plata povukao novi talas zaduženja

    7. Februara 2026. — 08:01

    U Republici Srpskoj ugašeno 506 firmi

    5. Februara 2026. — 11:54

    Naša Banka Banjaluka dio uspjeha koji potvrđuje stratešku snagu Galens grupe

    5. Februara 2026. — 09:52

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

    8. Februara 2026. — 15:30

    Cijene u Crnoj Gori rastu skoro duplo više nego u EU

    8. Februara 2026. — 10:40

    Globalne cijene hrane pale za 0,4 odsto u januaru

    7. Februara 2026. — 12:15

    Zašto su opali uvoz i izvoz

    5. Februara 2026. — 09:48

    Nijemci na ljetnjem odmoru trošili 130 evra dnevno

    8. Februara 2026. — 13:50

    Raskid s tradicijom u Saudijskoj Arabiji: Dodatno se olakšava prodaja alkohola strancima

    7. Februara 2026. — 15:20

    Jedanaest aviokompanija uvodi „wet lease“ na EX-YU linijama

    5. Februara 2026. — 14:17

    Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    4. Februara 2026. — 07:41

    Puklo osnivanje najmoćnijeg rudarskog giganta na svijetu

    8. Februara 2026. — 14:40

    ACC neće graditi fabrike baterija u Italiji i Njemačkoj

    7. Februara 2026. — 14:30

    Može li registar profesionalnih vozača spasiti drumski transport Zapadnog Balkana?

    7. Februara 2026. — 13:41

    Rekordan izvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u uniju

    7. Februara 2026. — 11:30
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Materijalna vrijednost zlatnih olimpijskih medalja 2.300 dolara

    8. Februara 2026. — 09:00

    Hrvatska pronašla rješenje za prazne stanove

    7. Februara 2026. — 13:00

    Kupcima bitcoina greškom poklonjeno 44 milijarde dolara

    7. Februara 2026. — 10:45

    Mnogi žele naočari koje je nosio Makron

    5. Februara 2026. — 15:46

    „Filip Moris“ prognozira veći profit

    7. Februara 2026. — 09:03

    Bitkoin naglo pada, a posljedice se osjete

    6. Februara 2026. — 13:15

    Brisel odobrio plan podrške klimatski neutralne tehnologije

    5. Februara 2026. — 16:42

    Washington Post otpustio stotine radnika

    5. Februara 2026. — 11:14
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Platne kartice u BiH nesigurne

Platne kartice u BiH nesigurne

capital.bacapital.ba14. Novembra 2010. — 06:206 komentara8 minuta čitanja

SARAJEVO, BANJALUKA, Građani BiH za plaćanje računa i podizanje novca na bankomatima sve češće koriste platne kartice koje su nesigurne i zastarjele, pa su zbog toga na meti lopova koji im “skidaju” novac s računa.
Lopovi su, u većini slučajeva, osobe koje se ponude da “pomognu” građanima koji bi trebalo da s računa podignu novac, a ne snalaze se baš najbolje s bankomatima. Oni onda memorišu PIN kod kartice kad ga vlasnik ukuca pa ga kasnije iskoriste da skinu novac s računa lakovjernih građana. Pored njih, česti su i kriminalci koji posebnom opremom očitavaju PIN kodove kartica pa izrađuju identične kopije, jer je to moguće sa starim modelima platnih kartica koje su u BiH i dalje u upotrebi.
Upozorenja:
Zbog slučajeva prevara banke često upozoravaju vlasnike kartica da ne dozvole da im treća lica pomažu pri korištenju usluga bankomata.
Radovan Bajić, direktor NLB razvojne banke, koja u BiH ima preko 100.000 izdatih platnih kartica, naglašava da treba biti obazriv pri korištenju kartica i upotrebe PIN kodova koji su njihova zaštita.
“BiH je zemlja u kojoj su još u upotrebi kartice s magnetnim kodom pa je podložna raznim kriminalcima koji tu činjenicu koriste kako bi opljačkali vlasnike kartica. Oni mogu, pomoću postavljenih čitača, snimiti i kasnije izraditi kartice s istim PIN brojem kao što ima i stari vlasnik”, kaže Bajić.
On napominje da takve vrste prevara nisu moguće s novim karticama koje u sebi sadrže čip i ne mogu biti kopirane, a koje, odnedavno, u pojedinim bankama izdaju i u BiH.
Bajić je naglasio da banke uglavnom imaju razvijen servis SMS-a tako da se svakom upotrebom kartice može dobiti istovremeno informacija na telefonu koliko je sredstava upotrebljeno tako da vlasnik može da vidi koliko je novca skinuto s računa i na kojoj lokaciji.
“Onda vlasnik kartice, ako primijeti nešto sumnjivo, može da interveniše i pozove banku koja će istog trenutka blokirati račun. Ukoliko dođe do gubljenja ili zloupotrebe kartice vlasnik treba pozvati broj koji mu je predočen prilikom dobijanja kartice te to prijaviti kako, u međuvremenu, ne bi izgubio novac s računa”, kaže Bajić.
Elektronsko plaćanje: Jovo Marković, načelnik Odjeljenja za sprečavanje visokotehnološkog kriminala MUP-a RS, kaže da je elektronski način plaćanja siguran, ali da korisnici moraju voditi računa o tome da li su  stranice Interneta na kojima vrše plaćanje uz pomoć podataka s elektronske kartice, originalne.
“Dešava se da kriminalci naprave identične stranice onim koje se koriste pri elektronskom načinu plaćanja, tako što dodaju ili promijene samo jedno slovo u pravom nazivu. Pošto korisnici obično ne ukucavaju direktno internet adresu, nego je traže preko pretraživača, postoji mogućnost da se te lažne stranice postave u vrh pretraživača, pa korisnici dobiju rezultate obje stranice”, objašnjava Marković.
On dodaje da se prilikom otvaranja lažne internet stranice javljaju pitanja koja nisu uobičajena, te budu traženi korisnički podaci koji, ukoliko ih korisnik unese, u međuvremenu, budu preuzeti, a kriminalci ih zloupotrebljavaju.
“To je jedan od načina koji se najčešće dešava. Dakle, korisnici bi trebalo da budu oprezni, jer transfer novca je siguran ukoliko se postupa ispravno”, naglašava Marković.
Govoreći o počiniocima ovakvih krivičnih djela, Marković kaže da to, uglavnom, čine lica iz drugih zemalja, te da postoje razni oblici zloupotrebe od pravljenja novih kartica, do uzimanja PIN kodova.
“Najvažnije je da korisnici nikome ne odaju PIN kod kartice, te da o tome posebno vode računa prilikom podizanja gotovine na bankomatima”, kaže Marković.
Zloupotrebe platne kartice, prilikom plaćanja robe, kako ističe, manje su prisutne kod nas, dok su češće pojave direktnog uzimanja novca s bankomata.
Žalbe:
Građani koji imaju probleme s platnim karticama često se žale udruženjima koja brinu o potrošačima.
Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu interesa potrošača BiH, ističe da je bilo pritužbi građana zbog nepravilnog rada kreditnih kartica.
“Konkretno, najčešći problemi su u zamjeni kartica i ukucavanju PIN kodova. Radili smo nedavno analizu i ustanovili da je vraćanje kartice koštalo oko 15 KM. Česta pojava je i da banke poslije gubljenja kartica naplaćuju njihovo ponovno izdavanje. Bilo je i slučajeva da, prilikom podizanja novca, automat jednostavno ‘pojede’ karticu, bez ikakvog konkretnog razloga. Da biste je vratili morate opet platiti i prolaziti silne procedure”, kaže Lakota.
Prema njegovom mišljenju funkcionisanje sistema elektronskog plaćanja nije na zadovoljavajućem nivou.
“Zakonskom regulativom je riješena ta oblast, ali njena primjena je veliki problem u pojedinim trgovinama. Problem nastaje i kada je potrebno ručno ukucati iznos koji bi trebalo da bude skinut s kartice, tada trgovac može da skine iznos koji poželi. Čim postoji jedan slučaj zloupotrebe, onda sigurno postoji problem u sistemu”, rekao je Lakota.
On napominje da građani na ovim prostorima još nemaju veliku tradiciju i naviku plaćanja kreditnim karticama, ali to često nije samo zbog nepovjerenja prema tim karticama, već i zbog toga što mnogi ne mogu sebi da priušte kreditnu karticu jer nemaju stalna primanja.
Lakota takođe podsjeća da se u razvijenim zemljama odavno počelo s korištenjem kreditne kartice.
“Znam da na zapadu ljudi imaju i po nekoliko kartica i s njima rade razne kombinacije, prebacuju novac, uzimaju kredite. Kod nas je to još u povoju i cijenu plaćaju oni neinformisani koji ulaze u crveno i zadužuju se na osnovu kartica”, kaže Lakota.
Propisi:
U Zakonu o zaštiti potrošača postoji segment koji se odnosi na elektronski sistem plaćanja, međutim, nikada nisu urađena odgovarajuća podzakonska akta kako bi taj segment bio pojašnjen.
“Trebalo bi da i banke prilagode svoje procedure kako bi kontrola bila efikasnija. Procedure su vjerovatno zadovoljile formu zakona, ali ne i sigurnosti. Agencije za bankarstvo trebalo bi da vode računa da li su te procedure dobre”, kaže Lakota.
Kreditne kartice se najčešće upotrebljavaju u velikim trgovačkim centrima, ali broj privrednih subjekata koji nude tu uslugu građanima sve je veći. Međutim, u mnogim od njih se toleriše plaćanje tuđim karticama tako da potecijalni lopovi, nakon što ukradu karticu, mogu u prodavnicama da isprazne sredstava s računa. Za to im nije potreban ni PIN broj kartice jer u praksi, prilikom takvog načina plaćanja, prodavci ga ne zahtijevaju.
Zloupotrebe:
U Trgovačkom centru “Delta Maksi” kažu da do sada nisu zabilježili slučajeve zloupotrebe kreditnih kartica u svojim objektima.
“Plaćanje tuđom kreditnom karticom, naravno, nije dozvoljeno. U zavisnosti od tipa kartice, postoje dva vida kontrole – ukucavanje PIN koda ili provjera potpisa korisnika kartice uz prilaganje lične karte na uvid kasiru”, kaže Vanja Granula, asistent regionalnog direktora za BiH “Delta Maksija”.
Ona dodaje da oko 20 odsto plaćanja u njihovim marketima bude obavljeno kreditnom karticom.
Slična iskustva imaju i u Trgovačkom lancu “Merkator” koji svojim mušterijama izdaju i posebne platno-kreditne kartice koje služe za plaćanje računa u njihovim objektima.
Procenat plaćanja računa kreditnim karticama kod njih iznosi oko 30 odsto, dok ostatak otpada na gotovinu.

Kopiranje:
Lopovi posebnom opremom očitavaju PIN kodove kartica pa izrađuju identične kopije.
Kod
U BiH su još u upotrebi kartice s magnetnim kodom, koje je lakše kopirati od kartica s čipom.
Upozorenja
Banke upozoravaju vlasnike kartica da ne dozvole da im treća lica pomažu pri korištenju usluga bankomata.

Kreditne kartice

Prednosti
•    – brzina plaćanja
•    – eliminacija gotovine
•    – mogućnost  kupovine Internetom
Mane
•    – zloupotrebe
•    – nesigurnost podataka
•    – krađa identiteta
•    – “gutanje” kartica

U BiH 1,7 miliona kartica

Prema podacima Centralne banke BiH u našoj zemlji ima više od 1,7 miliona kartica koje se koriste u platnom prometu, što je zavidan broj u odnosu na broj stanovnika, ali više od 50 odsto kartica bude korišteno za podizanje gotovine s bankomata.
Godišnji prosjek korištenja jedne kartice je 2.700 KM, što je dosta nizak nivo, te da je potrebno afirmisati taj način bezgotovinskog plaćanja, mišljenja su u Centralnoj banci.
Takođe, smatraju da bezgotovinsko plaćanje mogu povećati samo komercijalne banke svojom transparentnošću, nižim troškovima i novim uslugama, ali i da je standard u BiH takav da se ne može očekivati da kartice budu korištene kao u zapadnim zemljama.
Prevaranti
U Prijedoru su u martu uhapšeni Rumuni Daniel Antoni (36), Georg Kurea (46) i Grigora Radu Lucian (31) zbog sumnje da su od 27. februara do 2. marta ove godine s bankomata širom BiH “skinuli” više od 40.000 KM koje su pripadale pretežno klijentima Balkan Investment banke.
Nakon hapšenja, kod osumnjičenih koji su označeni kao jedni od najjačih hakera u svijetu kada je u pitanju elektronski kriminal, pronađena je visokosofisticirana tehnička oprema, laptopi, ali i bankovne kartice i kodirani PIN-ovi preko kojih je “skidan” novac s računa mnogobrojnih klijenata u BiH.
Ova istorijska prevara, kada je u pitanju elektronsko bankarstvo u BiH, otkrivena je sasvim slučajno i to nakon što je jedan od radnika CJB Banjaluka došao do informacija da novac s bankovnih računa klijenata banke nestaje u sekundama. Nezavisne novine

vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakPotpisana dva sporazuma o “Južnom toku”
Sljedeći članak I treći “Mercator” u Mostaru

Povezani članci

NOVOSTI 03 minute čitanja

Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

ENERGETIKA 01 minuta čitanja

Puklo osnivanje najmoćnijeg rudarskog giganta na svijetu

6 komentara

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

  1. rakovic 14. Novembra 2010. 16:15

    Gospodin Bajić je zaboravio da i “čip” kartice imaju magnetnu pistu, pa se jednako mogu kopirati, a takođe se mogu tako kopirane zloupotrebiti na relativno manjem broju mjesta u odnosu na one koje imaju magnetnu pistu.

    Odgovori
  2. crepulja 14. Novembra 2010. 17:24

    Gledam Bajica na TV i podsjeti me na vojnika iz vojske koju sam sluzio u Skoplju zvao se Isufi Kadri iz Gnjilana , studirao pravo a imao tad trideset godina, on isto onako i izgleda i isto onako prica kao nas Bajic, ja ga ljudi ne razumijem nista pa sam pitao i drugare kazu i oni da covjeka jednostavno ne razumiju sta prica,pa se pitam razumije li on sam sebe.

    Odgovori
  3. Legionar 15. Novembra 2010. 09:42

    Ocigledno je ovo reklama za firmu koja prodaje kartice bankama. Capital bi ovdje trebao naglasiti – placeni oglas –

    Odgovori
  4. athena 15. Novembra 2010. 13:16

    Imam dva komentara:
    1. zašto na bankomate banke vlasnici istih ne isture uptstvo, kratko i jasno,nešto o tome da se bankomatu pristupi bez ičije pomoći…jer ima ljudi koji ne čuju ovakva obavještenja i upozorenja a kojima je dovoljno da ih jednom neko prevari, i ne daj bože uzme sve što je imao

    2. Nečuveno je da banke traže naknadu za izdavanje nove kartice jer je staru progutao il oštetio bankomat koji je U NJIHOVOM vlasništvu.
    U redu ako je kartica izgubljena il ukradena, sam vlasnik kartice je kriv, al ovo prvo…za svaku osudu!

    Odgovori
  5. Gojko 15. Novembra 2010. 14:04

    Prilikom dobijaja kartice, svaki korisnik dobije sve neophodne informacije oko upotrebe bankomata. Druga je priča što to niko ne čita…

    Odgovori
  6. athena 15. Novembra 2010. 15:42

    Pa nema tu puno mudrolije…šta ako se kartica zaglavi i tako ošteti…
    Nema opravdanja za te naknade što traže.

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Firma Integral Inženjering zloupotrijebljena u još četiri tendera u Rumuniji

8. Februara 2026. — 09:5004 minute čitanja

Kompanija “Integral inženjering“ čije su se ime i reference našli u pobjedničkom konzorcijumu za posao vrijedan oko 1,4 milijarde evra

Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

7. Februara 2026. — 10:02

Ukraden identitet direktorke Integral inženjeringa u rumunskom tenderu

6. Februara 2026. — 15:00

Obustavljena istraga protiv bivšeg direktora banjalučkog „Vodovoda“

6. Februara 2026. — 14:21

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.