BEOGRAD, Pšenicom je ove jeseni Miroslav Kiš, poljoprivrednik iz Subotice, zasijao 30 hektara. Veći dio površina, kako kaže, zasijao je u optimalnom roku, u oktobru, a drugi dio, kako kaže, nešto kasnije, ali ipak u prihvatljivom roku, na samom početku novembra. I pored kasne sjetve, nada se solidnom rodu.
Kiš je, inače, jedan od rijetkih koji je ovaj posao priveo kraju, pošto u Srbiji još ima nezasejanih parcela. Da bi Srbija imala dovoljno hljeba, potrebno je, kako kažu stručnjaci, oko 500.000 hektara pod pšenicom, a ove godine bi, kako se procjenjuje, pšenica mogla da zauzme najviše 550.000 hektara.
– Pšenicu prošle godine uopšte nisam sijao – objašnjava Kiš. – Sada sam je ubacio u plodored, primjenjujući redukovanu obradu, bez oranja, na njive na kojima sam imao soju i suncokret. Kako stvari stoje, pšenica će i sljedeće godine biti tražena roba, pošto je aktuelna cijena od oko 20 dinara po kilogramu solidna. Samim tim, nadam se da će me i godina poslužiti i da ću, uz dobru prihranu i zaštitu od korova i bolesti, imati dobre prinose i sa onih njiva na kojima sam kasnije sijao.
Srbislav Denčić, rukovodilac Odeljenja za strna žita, novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, objašnjava da je gotovo uobičajeno da se dobar dio pšenice u Srbiji zasije van optimalnih rokova, pa i da se pšenica sije čak i u januaru…
Domaće potrebe
– Trenutno u Vojvodini imamo zasijano oko 250.000 hektara, dok se za centralnu Srbiju podaci još prikupljaju – kaže Denčić. – To, međutim, ne znači da će Srbija imati malo pšenice. Procjenjujemo da će pod pšenicom i ove godine biti od 500.000 do 550.000 hektara, a to, čak i sa rodom od 3,5 tone, što je ispod višegodišnjeg prosjeka, daje dovoljno hljebnog žita za potrebe Srbije. Novosti