BEOGRAD, Država je dužna da obezbijedi stabilnost na tržištu osnovnih prehrambenih proizvoda i za to raspolaže svim neophodnim instrumentima.
Profesor Ekonomskog fakulteta Jurij Bajec kaže u intervjuu za Press da će do kraja godine skoro sigurno biti premašena planirana stopa inflacije od osam odsto, jer cijene osnovnih životnih namirnica nastavljaju da rastu, a očekuje se i dizanje cijene benzina!
NBS je za 2010. godinu „ciljala” stopu inflacije od najviše osam odsto, što u ovom trenutku izgleda nerealno da će se ostvariti, tvrdi Bajec.
Da li su opravdana poskupljenja mlijeka, ulja i drugih osnovnih namirnica?
– Trenutno je najvažnije to što je Vlada Srbije u dogovoru sa proizvođačima i intervencijama iz robnih rezervi obezbijedila da na tržištu bude dovoljno mlijeka i ulja. Građane mnogo ne zanima da li je do nestašica došlo zbog straha od daljih poskupljenja i pravljenja kućnih zaliha ili je to posljedica raznih monopolskih i kartelskih pritisaka. Oni očekuju da za svoj novac u svakom momentu mogu da kupe šta hoće i koliko hoće i po prihvatljivim cijenama. Kako ćemo reći građanima da je hrana „naša velika prednost i izvozna šansa”, a onda oni u radnji naiđu na prazne police sa mlijekom i uljem ili slušaju da hrana mora da poskupi.
Šta je rješenje?
– Država je dužna da obezbijedi stabilnost na tržištu osnovnih prehrambenih proizvoda i za to raspolaže svim neophodnim instrumentima – zakonima i tijelima za zaštitu konkurencije, politiku intervencija iz robnih rezervi i interventni uvoz.
Kako da se zaustavi ubrzani rast inflacije?
– Mnogi misle da bi bilo najbolje da vlada ne povećava cijene proizvoda i usluga o kojima ona donosi odluke. Evo, vlada je upravo odlučila da struja ne poskupi u narednom periodu. To će svakako doprinijeti smirivanju inflacije, jer, na primjer, rast cijene električne energije za 10 odsto povećava inflaciju za 0,7 odsto, a tu su i indirektni efekti. Naravno, za osiromašene građane to predstavlja olakšanje, ali ne treba zaboraviti drugu stranu medalje. Nerealno niska cijena struje obara vrijednost EPS-a, našeg najvećeg sistema, i usporava njegovu modernizaciju i restrukturiranje. Istovremeno, niska cijena struje šalje pogrešne signale potrošačima. Građani često neracionalno troše jeftinu struju.
Kako će se poskupljenja odraziti na kretanje deviznog kursa?
– Visoka inflacija neminovno obezvrjeđuje dinar i dovodi do rasta kursa evra, i obrnuto. Osnovni zadatak NBS je da obezbijedi stabilnost cijena, čemu treba da doprinese država kontrolom javne potrošnje i pažljivim trošenjem novca poreskih obveznika. Sada pritisak na rast cijena dolazi više od proizvođača zbog poskupljenja sirovina, repromaterijala i energenata iz uvoza. U igri su i razni kartelski sporazumi o cijenama na štetu kupaca. Država mora tome energično da se suprotstavi. Jer tamo gdje tržište ne funkcioniše, a cijene rastu, to samo govori da je došlo do preraspodjele dohotka, pri čemu većina gubi, a manjina ostvaruje velike ekstraprofite.
Koji je najveći problem srpske privrede?
– Glavni problem je velika nezaposlenost. Vlada Srbije značajnim sredstvima stimuliše domaće i strane investitore da ulažu u nova radna mjesta ili u osposobljavanje postojećih preduzeća koja su iz različitih razloga u problemima. To istovremeno doprinosi otvaranju novih radnih mjesta i ponovnom oživljavanju pojedinih gradova i opština koji su krizom najviše pogođeni. S druge strane, to za budžet predstavlja veliki trošak, jer se svako radno mjesto subvencioniše sa po nekoliko hiljada evra. Zato bi osnovna strategija zapošljavanja trebalo da bude stvaranje što povoljnijeg investicionog ambijenta i strogo pridržavanje međunarodnih standarda privređivanja i pravila tržišne utakmice. Press
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
