SARAJEVO, Dvije godine od početka recesije u BiH bilježi se blagi oporavak, ali je rast još nedovoljan da bismo se vratili na trendove prije početka globalne ekonomske krize, upozoravaju ekonomisti.
Efekti globalne krize, koja je započela hipotekarnom krizom u SAD, osjetili su se u BiH krajem septembra i početkom oktobra 2008. godine, kada je došlo do masovnog podizanja štednje u bankama. U 2009. godini, prema podacima Agencije za statistiku BiH, ekonomski rast potonuo je 2,9 odsto, da bi oporavak počeo u 2010. godini.
“Uprkos činjenici da ne postoje službene procjene BDP-a za prva dva kvartala 2010, na osnovu raspoloživih podataka može se zaključiti da je počeo blagi oporavak. Međutim, nivo rasta značajno je ispod trenda od prije početka krize. Ove godine očekuje se realni rast BDP-a od oko 0,5 do jedan odsto, a naredne godine oko tri odsto”, kaže Orhan Nikšić, glavni ekonomista Kancelarije Svjetske banke u BiH.
Ističe da je od ukupno tri komponente BDP-a, neto izvoz, potrošnja i investicije, u BiH evidentan značajan rast izvoza.
“U nominalnom iznosu, neto izvoz (razlika između izvoza i uvoza), porastao je za oko 13 odsto u toku prvih sedam mjeseci 2010. godine. Međutim, indirektni podaci govore o blagom porastu potrošnje, te padu investicija”, obrazlaže Nikšić.
Pojašnjava da je jedan od indikatora povećane potrošnje i porast uvoza roba široke potrošnje, kao i porast trgovine na malo. Tako, na primjer, u FBiH indeks trgovine na malo za prvih šest mjeseci 2010. bilježi rast za 3,6 odsto, dok je taj indeks u RS za juni veći pet odsto od lanjskog prosjeka.
Međutim, indikatori koji pokazuju nivo investicija signaliziraju dalji pad. Na primjer, uvoz kapitalnih roba manji je za 12 odsto za prvih sedam mjeseci ove u odnosu na isti period 2009, dok je nivo dugoročnih kredita privatnom sektoru porastao za skromnih 3,4 odsto u istom periodu.
“Zabrinjava nastavak trenda pada investicija. Nivo investicija određuje kapacitet ekonomskog rasta u narednim godinama, što govori u prilog tome da ukoliko ne dođe do skorog oporavka investicija, nivo rasta u narednim godinama biće znatno niži od onog kojem smo bili svjedoci prije krize”, konstatuje Nikšić.
Ekonomista Muris Čičić kaže da je BiH, iako nema zvaničnih podataka o tome, formalno izašla iz recesije, a za što su potrebna dva pozitivna kvartala, ali je realno još u krizi.
“Procjene međunarodnih institucija da ćemo ove godine imati rast od 0,5 odsto govore da je riječ o mršavom oporavku. Radno-intenzivni sektor poput građevinarstva i tekstilne industrije, a koji zapošljava veliki broj radnika, još je duboko u krizi i sporo iz nje izlazi. Osim toga, maloprodaja je još u zastoju, jer kod građana postoji strah te kupovinu roba odlažu za bolja vremena”, ističe Čičić.
Dodaje da je u BiH evidentan dalji rast nezaposlenosti, a to je problem koji i tržišta SAD i EU, koja su izašla iz recesije, ne uspijevaju prevazići.
“Došlo je do promjene na tržištu rada jer poslodavci ne misle zapošljavati isti broj radnika kao ranije”, ističe Čičić.
Dodaje da je ohrabrujući napredak primjetan u trgovinskom bilansu.
“Došlo je do bitne promjene u odnosu uvoza i izvoza. Izvoznici koriste oporavak koji se događa u Evropi i SAD, te izvoz snažno raste. I tu nije riječ samo o povratku na stare vrijednosti, nego povećani izvoz bilježe svi sektori industrije. Istovremeno, uvoznici zbog pada maloprodaje manje uvoze, tako da je došlo do kvalitativnog pomaka u uvozu”, ističe Čičić i dodaje da je sve to uzrokovalo da je pokrivenost uvoza izvozom konačno premašila iznos od 50 odsto.
Javni radovi neiskorištena šansa
Ekonomista Muris Čičić kaže kako BiH nije iskoristila šanse koje pruža izlazak iz recesije.
“Trebalo bi da imamo desetine hiljada radnika na gradnji autoputa, te druge javne i polujavne radove, da otvorimo gradilišta putem davanja koncesija. Nažalost, dopustili smo da nam građevinski sektor potone duboko u recesiju. Dosta toga je i do nas samih što ekonomski oporavak neće ići bržim tokom”, istakao je Čičić. Nezavisne novine