Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Berbić: Vozače iz BiH u EU tretiraju kao migrante

    12. Februara 2026. — 19:10

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Radnici Koksare odbijaju gašenje postrojenja, upravnik nema plan B

    13. Februara 2026. — 16:08

    Vlada Srpske raskida ugovor sa Rufijem vrijedan 41 milion KM

    13. Februara 2026. — 15:53

    Čekajući zaštitu

    13. Februara 2026. — 15:47
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Padavine i podzemne vode usporavaju gradnju “HE Dabar”

    13. Februara 2026. — 10:35

    Gazprom pronašao nalazište nafte, najveće u posljednjih 30 godina

    12. Februara 2026. — 09:50

    Balkan Solar Summit 2026: Energetska tranzicija u praksi

    10. Februara 2026. — 13:59

    Ostvaruje li MOL kupovinom NIS-a potpunu kontrolu nad tržištem nafte u BiH?

    10. Februara 2026. — 12:32

    Uduplao se promet preko fiskalnih kasa u Srpskoj

    13. Februara 2026. — 14:10

    Promet na Banjalučkoj berzi 22.400 KM

    13. Februara 2026. — 14:10

    Sve smo bliže dnu zapadnog Balkana: I Albanija prestiže BiH

    13. Februara 2026. — 08:03

    Građani u bankama drže skoro 20 milijardi KM

    11. Februara 2026. — 08:03

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

    8. Februara 2026. — 15:30

    Cijene u Crnoj Gori rastu skoro duplo više nego u EU

    8. Februara 2026. — 10:40

    Globalne cijene hrane pale za 0,4 odsto u januaru

    7. Februara 2026. — 12:15

    Zašto su opali uvoz i izvoz

    5. Februara 2026. — 09:48

    Nijemci na ljetnjem odmoru trošili 130 evra dnevno

    8. Februara 2026. — 13:50

    Raskid s tradicijom u Saudijskoj Arabiji: Dodatno se olakšava prodaja alkohola strancima

    7. Februara 2026. — 15:20

    Jedanaest aviokompanija uvodi „wet lease“ na EX-YU linijama

    5. Februara 2026. — 14:17

    Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    4. Februara 2026. — 07:41

    Radnici Koksare odbijaju gašenje postrojenja, upravnik nema plan B

    13. Februara 2026. — 16:08

    Bijeljina: Hitno izmiriti podsticaje za poljoprivredu

    13. Februara 2026. — 13:30

    Padavine i podzemne vode usporavaju gradnju “HE Dabar”

    13. Februara 2026. — 10:35

    Gazprom pronašao nalazište nafte, najveće u posljednjih 30 godina

    12. Februara 2026. — 09:50
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Materijalna vrijednost zlatnih olimpijskih medalja 2.300 dolara

    8. Februara 2026. — 09:00

    Hrvatska pronašla rješenje za prazne stanove

    7. Februara 2026. — 13:00

    Kupcima bitcoina greškom poklonjeno 44 milijarde dolara

    7. Februara 2026. — 10:45

    Mnogi žele naočari koje je nosio Makron

    5. Februara 2026. — 15:46

    Od carina čak 300 odsto više novca

    13. Februara 2026. — 09:04

    Mašinovođe u Španiji u trodnevnom štrajku

    9. Februara 2026. — 09:41

    Indijske rafinerije izbjegavaju kupovinu ruske nafte

    9. Februara 2026. — 08:03

    „Filip Moris“ prognozira veći profit

    7. Februara 2026. — 09:03
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Poljski put u Evropsku uniju

Poljski put u Evropsku uniju

adminadmin12. Septembra 2010. — 09:44Nema komentara8 minuta čitanja

VARŠAVA,  Poljska je učinila veliki istorijski korak. Vjerujem da je naš narod potpuno zaslužio tu veliku šansu koja se otvara pred nama i budućim pokolenjima, izjavio je 2002. godine tadašnji poljski premijer Lešek Miler na samitu EU u Kopenhagenu kada je saopštio da njegova zemlja prihvata uslove članstva u Evropskoj uniji.
Sedam godina kasnije, pri potpisivanju Lisabonskog sporazuma o reformi evopskih institucija, svoj entuzijazam prema Uniji izrazio je i Leh Kačinjski, u to vrijeme predsjednik poljske države, nazvavši je sjajnim eksperimentom u istoriji čovečanstva, uprkos načelnoj rezervisanosti svoje konzervativne, tradicionalističke stranke Pravo i Pravda.
Kako je integracija Poljske u EU napredovala, tako su i neki drugi političari u zemlji mjenjali svoj početni stav prema uniji. Nakon što je više godina vodio gnjevne proteste poljskih seljaka i radnika protiv “zle EU” koja će, navodno, “do prosjačkog štapa dovesti poljskog seljaka”, lider stranke Samoodbrana Andžej Leper, po ulasku u vladu braće Kačinjski odjednom je postao zagovornik članstva Poljske i najveći srednjoevropski populista.
Poljska je kao motiv za pristupanje EU imala geostratešku bezbjednost zbog dva moćna susjeda, Njemačke i Rusije, koji su više puta u istoriji uspjevali da se lako dogovore preko leđa Poljske. Osim toga, Poljska je svoj put ka EU utvrdila još sa prvom demokratski izabranom vladom sa prvim premijerom bez crvene partijske knjižice – Tadeušom Mazovjeckim.
U izvještaju “Pet godina Poljske u EU” Ministarstva za regionalni razvoj koji je objavljen u proljeće 2009. godine, izračunato je da je tokom tog perioda svaki od 38 miliona Poljaka, dobio po 400 evra iz strukturalnih i kohezionih fondova EU.
Poljska je bila najveći korisnik evropskih fondova na osnovu brojnosti stanovništava, pa je tako od ulaska u Uniju do kraja 2008. godine, iz zajedničke evropske kase dobila 26,5 milijardi evra. Novac je uložila u 98.000 raznih investicionih projekata, najvećim delom u obnovu očajne saobraćajne infrastrukture.
Zahvaljujući prilivu stranih ulaganja, koja su u rekordnoj 2007. godini dostigla čak pet odsto bruto društvenog proizvoda, Poljacima se povećao i standard i bogatstvo sa 48,9 odsto proseka EU, pred ulazak, na 54,3 odsto na petu godišnjicu. Sada je oko 55,1 odsto.
Iako privredni rast u Poljskoj nije bio zanemariv ni prije zvaničnog ulaska u EU, on se nakon punog članstva dalje ubrzao, prvo na 3,6 odsto godišnje pa do rekordnih 6,6 odsto prije izbijanja svjetske ekonomske krize.
U prvih pet godina članstva, nezaposlenost je prepolovljena sa skoro 20 odsto na oko 10 odsto. Zbog globalne krize je sada oko 12,7 odsto, a zahvaljujući dotacijama iz EU u Poljskoj je stvoreno 400.000 novih radnih mjesta.
Nova radna mjesta Poljaci nisu našli samo u domovini, već i u “staroj” Evropi. Iako su se tokom pristupnih pregovora zajedno sa ostalim budućim članicama borili da se otvori tržište rada svih starih članica, nisu uspeli tamo gdje im je najviše stalo – u susjednoj Njemačkoj. Ipak u prvim talasima emigracije posao u starim članicama EU našlo je prema nezvaničnim procjenama 2,3 miliona Poljaka.
“Prije ulaska u EU, nezaposlenima smo mogli samo da isplaćujemo pomoć. Sada koristimo aktivne instrumente, školovanja, prekvalifikacije, pomoć da otvore svoju firmu”, kazala je bivša ministarka regionalnog razvoja u vladi Kačinjskog Gražina Genšicka.
Takvu aktivnu pomoć dobilo je za prvih pet godina članstva preko 630.000 nezaposlenih i 520.000 radnika koji su želeli da povećaju svoju kvalifikaciju.

Iako su i neki ekonomisti prognozirali da će Poljska, kao najveći ali i najtromiji brod u regati kandidata, uploviti u evropsku luku kasnije od ostalih, ili da će ostali morati nju da čekaju, Poljska je pokazala da, kad hoće, može da se dogovori, i to štiteći svoje interese. Tako je svečani ulazak u EU upriličen u noći na 1. maj 2004. godine.
Još u septembru 1989. godine, Varšava je potpisala sa tada Evropskom zajednicom sporazum o trgovinskoj i privrednoj saradnji a 25. maja 1990. podnijela je zahtjev za pridruživanje. Prelazni trgovinski sporazum stupio je na snagu 1. marta 1992. godine, a cijeli sporazum o pridruživanju 1. februara 1994. godine. Uskoro je i šef poljske diplomatije Andžej Olehovski podnio formalni zahtjev za članstvo u EU, za šta je vlada imala jednoglasnu podršku svih poslanika Sejma, donjeg doma parlamenta.
Time je započet proces u kome je u prvoj etapi, od aprila 1998. do novembra 1999. godine obavljan tzv. skrining, pregled nacionalnih zakona i propisa i procjena koliko su u skladu sa legislativom EU. Iz skrininga su od 31 poglavlja za pregovore izuzeta dva – Institucije i Ostalo.
Neto zarada Poljske na članstvu 20 milijardi

Na Uniji smo zaradili 20 milijardi evra, objavili su ovog februara poljski dnevni listovi. “Poljska u budžet unije plaća u ovom trenutku 3,2 milijarde evra godišnje. Transferi iz EU iznosili su prošle godine 9,2 milijarde evra, što nam daje neto dobit u 2009. godini od šest milijardi evra. Od ulaska u EU maja 2004. godine u plusu smo oko 20 milijardi evra”, saopštio je Tomaš Robačinjski iz poljskog Ministarstva finansija.
Proširenje je donijelo blagodeti svim zemljama koje su ušle u EU. Pored političke stabilnosti prije svega pad nezaposlenosti sa nekadašnjih dvocifrenih brojki, mada je nezaposlenost kasnije porasla zbog svjetske ekonomske krize. Prosjek nezaposlenosti u novim članicama, na petu godišnju pridruživanja, bio je oko 7,7 odsto, što je približno stopi nezaposlenosti u cijeloj EU.
Prihodi po glavi stanovnika u novim članicama porasli su sa 40 odsto pred ulazak u EU na oko 53 odsto evropskog prosjeka, a nove članice zabilježile su i povećan privredni rast sa 3,5 odsto na 5,5 odsto u periodu između 2004. i 2008. godine.
Poljska je u kriznoj 2009. godini uspjela kao jedina u cijeloj EU da izbjegne recesiju i ostala je oaza sa privrednim rastom od 1,7 odsto. Prošla je bolje od suseda zahvaljujući mudrosti da se ne orijentiše na samo jednu granu – automobilsku industriju, kao što su to učinile Češka i Slovačka.
Koristan faktor je bilo i to što u Poljskoj postoji znatna domaća potrošnja i što nije izvoz orijentisan samo na EU. “Poljska se izdvaja iz regiona”, rekao je ovog proljeća prvi čovjek Međunarodnog monetarnog fonda Dominik Stros-Kan. “Dugoročni proces izgradnje institucija u procesu pristupanja EU pomogao je da se kreira odgovorna ekonomska politika. Posljednjih godina to je pomoglo da Poljska izbjegne preterivanja kakva znamo iz mnogih drugih zemalja, gdje su ubrzani bum kredita i veliki deficit platnog bilansa pogoršali problem inostranog zaduženja”, kazao je Stros-Kan u Varšavi.
Šef MMF-a pohvalno je ocijenio odluku Poljske da odloži prelazak na evro ali je upozorio i Poljsku i druge nove članice da bi ulazak u evrozonu trebalo za njih da ostane prioritet.
“Plan poljske vlade da odloži prelazak na evro u ovom trenutku je ispravan.
Elastičnost kursa bila je povoljna za Poljsku i pomogla da apsorbuje neželjene efekte pogoršavanja konjunkture. Ipak, Poljska bi trebalo da zadrži cilj da pređe na evro. Ulazak u evrozonu ubrzava proces istinske konvergencije i popravlja finansijsku stabilnost”, kazao je Dominik Stros-Kan.
Iako Poljska nije zapala u recesiju, svjetska ekonomska kriza ipak je smanjila kupovnu moć Poljaka prošle godine za 1,5 odsto. Prema istraživanju GfK Polonija, svota koju prosječni poljski “gospodin Kovalski” može da utroši u radnjama iznosi 39,7 odsto od prosjeka u Evropskoj uniji. Najveću kupovnu moć imaju žitelji Luksemburga koji su u radnjama mogli od svojih primanja da potroše 50.800 evra godišnje, dok je prosjek EU 11.700 evra.
I u kupovnoj moći pokazuje sa da ni bogate evrodotacije ne uspjevaju da izravnaju razliku između siromašnog istoka zemlje, takozvane “Poljske B” i bogatije centralne i zapadne “Poljske A”. Dok najveću kupovnu moć imaju Varšavljani, kojima za šoping ostaje godišnje 7.800 evra, najplići džep imaju žitelji Potkarpatskog vojvodstva na jugoistoku kojima za troškove ostaje 3.012 evra. To je ipak dva puta više nego što sebi mogu da priušte najsiromašniji u Evropi – žitelji Moldavije, kojima ostaje samo 1.220 evra godišnje.
Kada danas u raznim anketama pitaju Poljake koji je događaj bio najvažniji u savremenoj poratnoj istoriji, 64 odsto će spremno reći da je to bio ulazak u EU. U trenutku ulaska Poljske u Uniju, takav značaj je tom događaju pridavalo tek 45 odsto Poljaka.
Obaranje totalitarnog komunističkog režima, koje je realno bio značajniji događaj, navodi tek 30 odsto Poljaka. I poljski seljak, čiji su interesi zadali najviše glavobolje u pristupnim pregovorima i Varšavi i Briselu, sada ima povjerenje u Uniju. Prije 10 godina tek svaki četvrti poljski poljoprivrednik je smatrao da će mu Unija donjeti nešto dobro.
Podrška EU u seoskim sredinama kretala se oko 66 odsto, a nakon prvih isplata dotacija, podrška je porasla na 70 odsto. Samo na osnovu posjedovanja zemlje, poljski poljoprivrednici dobili su prošle godine od EU 3,15 milijarde evra. Dok je prije 2004. U Poljskoj bilo svega 10 odsto poljoprivrednih gazdinstava koje povećavaju svoj imetak i modernizuju se, sada ih je do 20 odsto. Prema posljednjim anketama, svaki drugi poljoprivrednik u Poljskoj vjeruje da im je EU donjela napredak.  Beta

Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakNastavljen rast indeksa svjetskih berzi
Sljedeći članak Dinar sutra jači za 13 para prema evru

Povezani članci

Capital teme 32 minute čitanja

Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

Capital teme 03 minute čitanja

Radnici Koksare odbijaju gašenje postrojenja, upravnik nema plan B

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

13. Februara 2026. — 17:1232 minute čitanja

Kancelarija za razmatranje žalbi BiH u potpunosti poništila tender

Radnici Koksare odbijaju gašenje postrojenja, upravnik nema plan B

13. Februara 2026. — 16:08

Vlada Srpske raskida ugovor sa Rufijem vrijedan 41 milion KM

13. Februara 2026. — 15:53

Čekajući zaštitu

13. Februara 2026. — 15:47

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.