ZAGREB, Matica hrvatskih sindikata (MHS) danas je reagirajući na stavove Svjetske banke oko rebalansa državnog budžeta, a koja su prenijeli neki hrvatski mediji, ocijenila kako ta svjetska finansijska institucija pri tome ulazi u pitanja pravde i društvenog morala, sugerišući raspodjelu tereta krize na štetu rada, penzionera i običnih ljudi a u korist kapitala.
‘Ne čudi nas što Svjetska banka iznosi mišljenje o ekonomskim posljedicama ovoga budžeta, i da pri tome ulazi u pitanja pravde i društvenog morala, sugerirajući raspodjelu tereta krize na štetu rada, penzinera i običnih ljudi a u korist kapitala. To Svjetska banka radi godinama u skladu mantrama koje više ne prolaze niti u zemlji njenog sjedišta’, stoji u saopštenju, koje je potpisao predsjednik Velikog savjeta MHS-a Vilim Ribić.
Ono što zaprepašćuje je, navodi se dalje, je trenutak u kojem to čini. ‘Time’, kako stoji u saopštenju, ‘Svjetska banka pokušava uticati na unutrašnja pitanja hrvatskog društva ex ante, a ne kao što je to do sada bio slučaj ex post, kao analitičar ekonomskih zbivanja, što je poželjno i prihvatljivo čak i kada ta zbivanja promatra iz uskog neoliberalnog koncepta.’
MHS smatra da ‘ovakvom intervencijom Svjetska banka pokazuje otvorenu aspiraciju da vrši pritisak na politiku i njene odluke u jednoj nezavisnoj državi’.
Ono što posebno iznenađuje jeste ističe se u saopštenju sindikata, ‘prikrivena sugestija o visokoj javnoj potrošnji RH’. ‘To ne odgovara stvarnosti, budući da je hrvatska javna potrošnja među nižima u poređenju sa drugim evropskim zemljama, a osim toga povećanjem javne potrošnje mnoge zemlje pronalaze način izlaska iz krize’, navodi se, među ostalim, u saopštenju MHS-a.
MHS tvrdi da su teze o prekomjernoj javnoj potrošnji i prevelikom poreznom opterećenju u skladu s onim što Svjetska banka i MMF godinama pronose u mnogim zemljama koje nemaju političke i stručne kapacitete za originalnu ekonomsku politiku primjerenu vlastitim okolnostima.
‘Takva zemlja na žalost je i RH. Danas je prilično da su u takvim zemljama rezultati njihovih ekonomskih paradigmi krajnje dvojbeni’, zaključuje na kraju MHS. dnevnik.hr