Krediti postali noćna mora

BANJALUKA,  Dužničko ropstvo je izraz koji se, nažalost, sve češće čuje i na ovim prostorima. U velikim dugovima  je i privreda i stanovništvo i sve teže se nose s njima. Krajem prošle godine više od 9500 preduzeća u Republici Srpskoj dugovala su gotovo 11 milijardi maraka. Mnoga od njih nisu više u stanju ni da izmiruju svoje kreditne obaveze, pa im je potpuni bankrot, čini se, sve izvjesniji.

Zbog toga nije ni čudo što je  i veliki broj stanovnika Republike Srpske, ali i cijelog regiona,  došao u sličnu situaciju. Uz kreditnu prezaduženost i sve teže ispunjavanje preuzetih kreditnih obaveza, stanovnike Republike Srpske koji su se u bankama zadužili u švajcarskim francima, ovih dana snašla je još jedan velika muka.

Zbog naglog rasta kursa švajcarskog franka rate njihovih kredita  su svaki  mjesec sve veće i veće. Jednom Banjalučaninu, koji nije želio da mu pominjemo ime, rata kredita je u julu  ove godine u odnosu na januar bila veća za skoro 50 maraka. Da nevolja bude veća, julska rata tog kredita u odnosu na prethodni mjesec uvećana je čak za 26 maraka.

Mnogima je to bilo zvono za uzbunu. Obilaze banke, inspektore, ombudsmane za zaštitu potrošača i traže savjete stručnjaka o tome šta im valja činiti u ovoj situaciji. Jer, njihovi porodični budžeti sada su ozbiljno  opterećeni neplaniranim izdacima. Nema tu prostora ni za razne kalkulacije ni za presipanje “iz šupljeg u prazno”, po čemu smo poznati. Te uvećane rate kredita automatski se skidaju sa računa trajnim nalogom koji su  klijenti morali da potpišu u  banci kada su dizali kredit.

U Ombudsmanu za zaštitu potrošača u BiH, prema riječima Dragana Doke, prvog čovjeka ove institucije, oni im ne mogu pomoći.

“Krediti koje su banke odobravale u valutnu klauzulu vezanu za švajcarski franak ugovoreni su u skladu sa zakonom i mi smo tu nemoćni da bilo šta uradimo“, rekao je Doko novinarima. On je naglasio da su ljudi koji su uzimali te, naizgled povoljne kredite, jednostavno napravili  lošu procjenu.

Takvo objašnjenje čini se i logičnim. Ljude je prevarila relativno niska kamatna stopa za te kredite sa kojom su se u bankama prosto hvalili, tvrdeći da je to najniža kamatna stopa na tržištu. Mnogi su naravno nasjeli na tu priču, tako  da nisu ni razmišljali  o tome hoće li se jednog dana povećati  kurs švajcarskog franka u odnosu na marku.

Zaboravili su i činjenicu da je monetarnom politikom BiH  kurs konvertibilne marke vezan za evro i da korisnike  kredita teško mogu da pogode kursne razlike bez obzira na poremećaje na tržištu kapitala.

Činjenica je  da su, zahvaljujući kreditima koji su vezani za švajcarski franak, mnogi riješili svoje  stambene i egzistencijalne probleme. Sada su  im ti krediti postali noćna mora. Neke računice pokazuju da su  kamate na te kredite  posljednjih nekoliko mjeseci uvećane čak i do 40 odsto. Zvanični podaci govore da je kurs švajcarskog franka za samo godinu dana porastao čak za 11 odsto. Ekonomski analitičari procjenjuju da će popularni “švajcarac”  do kraja ove godine dostići iznos od 1,5 maraka za jedan švajcarski franak.  Vjerovatno su zbog toga, samo u ovom mjesecu rate kredita koji su vezani za švajcarski franak u prosjeku uvećane za više od pet odsto.

Sasvim je izvjesno da će zbog toga u narednom periodu banke naprosto biti zatrpane zahtjevima građana za novim  kreditima koji nisu vezani za švajcarski franak. S tim novcem mnogi planiraju da izmire svoje stare kreditne obaveze.  U Ombudsmanu za zaštitu potrošača kažu da će  u bankama vjerovatno  imati  i mnogo zahtjeva građana za promjenu valutne klauzule.

Drugim riječima, biće sigurno i onih  koji  će tražiti od banke da njihove kredite vežu za evro umjesto za švajcarski franak. Ombudsmani kažu da je i takav zahtjev građana legitiman pod uslovom da se o tome dogovore klijent i banka. Hoće li biti dogovora – još niko pouzdano ne zna.

Izvjesno je samo da su u nekim komercijalnim bankama u BiH već odavno imali svoju cijenu za prijevremeno zatvaranje kredita. Od građana su u nekim slučajevima naplaćivali čak i  do pet odsto od  preostalog iznosa duga.

Dragan Doko, ombudsman za zaštitu potrošača u BiH, kaže da su u takvim slučajevima morali da intervenišu  tako da banke sada naplaćuju proviziju za prijevremeno zatvaranje kredita u iznosu od  jedan do 1,5 odsto. Nema nikakve sumnje da je i to  velika olakšica za ionako prezadužene stanovnike Republike Srpske i Federacije BiH. Srna