BEOGRAD, Ministarstvo finansija je planiralo da prodajom trezorskih zapisa u junu prikupi 29 milijardi dinara, ali je prikupljeno 16,8 milijardi dinara. Povećanje kamatne stope sa 9,49 odsto, koliko je bila početkom maja, na 11 odsto na posljednjoj junskoj aukciji nije povećalo tražnju banaka za tim hartijama. Rast kamate na trezorske zapise raširiće se i na ostale kamatne stope na tržištu, ocjenjeno na predstavljanju mjesečnika Makroekonomske analize i trendovi.
“Banke se razdužuju prema inostranstvu, smanjuju plasmane u državne hartije od vrijednosti i umjesto njih kupuju devize, što uzrokuje rast kursa evra”, rekao je Stojan Stamenković, urednik MAT-a.
Ukupne obaveze Trezora Srbije po osnovu ranije emitovanih kratkoročnih zapisa u period jul-decembar ove godine su 85,6 milijardi dinara, s tim da u te treba dodati 10,9 milijardi dinara za dugoročne obveznice koje dospjevaju 31. decembra ove godine, rekao je Ivan Nikolić, iz Ekonomskog instituta.
“Ukupan iznos dospjeća na kraju ove godine samo po osnovu ranije emitovanih obveznica je 96,5 milijardi dinara”, rekao je on.
Međusobno povezani ekonomski problemi koji su vidni u drugoj polovini godine, a to su finansiranje budžetskog deficita, pojačana tražnja za devizama te ubrzano povećanje vrijednosti evra, relativno veliki obim prodaje evra na deviznom tržištu Centralne banke, jačanje nelikvidnosti i sve veći broj firmi u blokadi, zastoj u kreditiranju privrede, zahtjevaju hitno reagovanje, ocijenio je Stamenković.
On je predložio da Vlada definiše novi program za ublažavanje negativnih posljedica ekonomske krize kojim bi se rješavao problem likvidnosti privrede. “Dosadašnje mjere Vlade imale su pozitivne efekte na privrednu aktivnost, ali njima nije riješen problem niske likvidnosti i kreditne sposobnosti preduzeća”, rekao je Stamenković.
Uvoz je oživio u maju, a ta tendencija bi, sudeći po prihodima od carina i PDV-a na uvoz u junu, mogla biti i pojačana, rekao je Stamenković.
Vrijednost uvoza u maju je iznosila oko milijardu evra, što je 15 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine, tako da se međugodišnja stopa rasta uvoza približava stopi rasta izvoza.
U maju je nastavljen dinamičan rast izvoza. Vrijednost izvoza u tom mjesecu bila je 616 miliona evra i bila je veća nego u istom mjesecu prošle godine 17,8 odsto. Uvoz je bio pokriven izvozom 61,2 odsto u maju, rekao je Stamenković.
Da li će se inflacija do kraja godine ubrzati zavisi prije svega od cijena pod kontrolom države, odnosno od toga kako će se kretati svjetska cijena nafte i da li će biti poskupljenja struje, a zatim i od ovogodišnjeg poljoprivrednog roda koji će uticati na formiranje cijene hrane, rekao je Stamenković.
Bajec: Potrebna promjena strategije u prodaji zapisa
Ekonomista Jurij Bajec predložio je danas promjenu strategije u prodaji državnih zapisa, kako bi se povećala tražnja za tim hartijama od vrijednosti. “Posljednje aukcije dugoročnih zapisa pokazale su da te državne hartije od vrijednosti nisu dovoljno atraktivne”, rekao je Bajec.
Na današnjoj, prvoj aukciji dvogodišnjih zapisa, prodati su zapisi vrijedni 1,6 milijardi dinara, odnosno 26,4 odsto ponuđenih, s godišnjom kamatnom stopom od 12,5 odsto.
Prijedlog Bajeca je da se skrati ročnost zapisa koji služe za finansiranje budžetskog deficita, odnosno da se poveća stopa njihovog prinosa. “Sadašnja kamata na zapise očigledno nije privlačna za potencijalne kupce u uslovima neizvjesne ekonomske aktivnosti i kretanja deviznog kursa”, naveo je Bajec, ekonomski savjetnik premijera.
Država, prema njegovim riječima, u uslovima niske inflacije može da ponudi višu kamatnu stopu na dinarske zapise. Emg.rs, Beta