BEOGRAD, Za predsjednika Savjeta NBS i kandidata za guvernera Dejana Šoškića kolebanje dinara nije zabrinjavajuće.On u intervjuu za ”Novosti” objašnjava da je aktuelno kretanje kursa posljedica i regionalne situacije i pada povjerenja međunarodnih investitora u region kao cjelinu.
– Kolebanje kursa svake valute sa fleksibilnim deviznim režimom normalna je pojava. To svakodnevno uočavamo između evra, funte, dolara, jena, pa i dinara. Intervencije NBS su transparentne i samo u onim trenucima kada se procjeni da bi bez njih došlo do suviše velike dnevne oscilacije deviznog kursa.
* Od čega će najviše zavisiti kretanje kursa do kraja godine?
– Od oporavka izvoza i priliva direktnih stranih investicija.
* Zbog čega ne bi bilo dobro ”zakucavanje” kursa na određenom nivou, što predlažu privrednici?
– Sve velike valutne krize posljednjih decenija – od Britanije 1992. do Argentine 2001. – u svojoj osnovi imale su fiksni devizni kurs. I ishod je svuda bio isti: veliko trošenje deviznih rezervi i, kada to nije bilo dovoljno, velika devalvacija koja je izazvala ogromni šok na privredu zemlje.
* Kome uopšte može da odgovara fiksni kurs?
– Uvoznicima, kao i građanima i privredi sa kreditima sa deviznom klauzulom ili u devizama. Fiksnim kursom bi se olakšavao uvoz, a otežavao izvoz, što bi vodilo daljem deficitu i zaduživanju zemlje. Uz to, fiksiranje kursa imalo bi svoju cijenu: trošenje deviznih rezervi radi odbrane deviznog kursa ili restriktivna monetarna politika, koja bi dinar činila stabilnim, ali po cijenu nelikvidnosti i usporavanja ekonomske aktivnosti. Tu cijenu bi plaćali svi građani, ne samo sadašnji, već i budući.
* U dokumentu koji su vam uputili privrednici i ekonomisti, predlaže se novi monetarni model, odnosno stabilan kurs, uz kontrolu cijena i smanjenje nezaposlenosti…
– Mjere monetarne politike, po pravilu, istovremeno ne mogu obezbijediti punu realizaciju ova dva cilja – stabilnost cijena i punu zaposlenost. Eventualno davanje prioriteta stabilnosti kursa naspram cjenovne stabilnosti zahtijevalo bi izmjene ne samo Zakona o NBS, već i važećih memoranduma potpisanih između Vlade, centralne banke i međunarodnih finansijskih institucija.
* Da li u članu 23. novog Zakona o NBS, u kome se navodi da režim kursa ”određuje Savjet NBS, na prijedlog IO centralne banke, uz saglasnost Vlade” leži opasnost da vladajuće partije ”vežu ruke” novom guverneru i da kroje sudbinu nacionalne valute?
– Ne, mislim da to nije realno. Režim deviznog kursa je i do sada bio posljedica saglasnosti Vlade i NBS. Eventualne promjene deviznog režima bi, po navedenom prijedlogu, zahtijevale inicijativu Izvršnog odbora NBS.
* Kako ste vi doživjeli ”antikrizni paket” privrednika – kao poziv državi da ih spase ili odgovor na ”prozivke” državnog vrha?
– Moj utisak je da je u pitanju inicijativa sa dobrim namjerama ali sa, u nekim dijelovima, nedorečenim rješenjima. Vjerujem da je dobar dio stavova iznijetih u pomenutom tekstu već dio Vladinih antikriznih mjera i scenarija izlaska iz krize.
* Smatrate li da srpski biznismeni dijele teret krize sa građanima ili su zaslužili kritike?
– Svako od građana osjetio je recesiju, a privrednicima je u krizi mnogo teže. Voleo bih da vidim domaće privrednike koji su u stanju da u Srbiji mnogo više proizvode, izvoze, otvaraju desetine hiljada novih radnih mjesta i, naravno, da ovdje plaćaju poreze. Tada njihovo bogatstvo, stvoreno u procesu stvaranja mnogo većeg bogatstva za zemlju u cjelini, ne bi smjelo nikome da smeta.
* Ministarka Dragutinović zalaže se za ”revolucionarnu verziju” poreske reforme: dizanje PDV za tri odsto i smanjenje poreza na zarade. Da li je pravo vrijeme za to?
– Poreske reforme ne smiju se odlagati, ali potrebno ih je uvoditi obazrivo i uz temeljne prethodne analize.
* Jesu li pretjerana upozorenja da su naša preduzeća i država na rubu dužničke krize? Šta više zabrinjava – visina duga ili brzina zaduživanja?
– Zabrinjava brzina zaduživanja i javnog i privatnog sektora i veličina duga privatnog sektora prema inostranstvu.
* Misija MMF ponovo dolazi u Beograd u avgustu. Šta očekujete od te posjete?
– Očekujem da će biti uspješna.
* Odluka Vlade da podjeli bonuse od 5.000 i 3.000 dinara zaposlenima u javnom sektoru i penzionerima naišla je na velike kritike. Kakav je vaš stav prema tome, da li bi tu odluku trebalo preispitati?
– Vjerujem da bi finansijsku pomoć trebalo usmjeriti prema materijalno najugroženijim građanima naše zemlje.
Novi model rasta
* Šta bi trebalo da budu glavne smjernice novog modela rasta koji spremaju Vlada i stručnjaci?
– Prije svega, fiskalna disciplina, smanjivanje budžetskog deficita, rast izvoza, popravljanje poslovne klime, borba protiv korupcije, giljotina propisa, jednostavnija i efikasnija administracija, investicije u infrastrukturu, rast domaće štednje, sporiji rast domaće potrošnje…
Tajkunski most dobar prijedlog
* Kako gledate na prijedlog da se izgradi ”tajkunski most”?
– Mislim da je prijedlog više dat u kontekstu tradicije donatorstva koja je u Srbiji vrlo bogata, i to ne treba zaboraviti. Bogati pojedinci koji su stvorili svoje bogatstvo u nekoj zemlji trebalo bi da imaju mogućnost da se sredini u kojoj su radili oduže i donacijama i zadužbinama. Vjerujem, međutim, da je za takve aktivnosti potrebno i fino podešavanje našeg poreskog sistema. Novosti