BEOGRAD, Generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić je danas izjavio da svaki građanin Srbije u prosjeku na osnovu kredita duguje 560 evra, da “zabrinjava da se svakog mjeseca po 0,1 odsto povećava kašnjenje u plaćanju obaveza” po tim kreditima, da to povećanje još nije alarmantno.
Povećanje kašnjenja je, međutim, loša tendencija, koja će, ako se nastavi, biti ozbiljan problem, ocijenio je Dugalić, gostujući u emisiji “Jutarnji dnevnik” Radio-televizije Srbije.
“Imajući u vidu ranije podatke da su građani, prije izbijanja globalne krize, kasnili u plaćanju svojih obaveza oko 1,2 procenta, sadašnje povećanje te docnje još nije alarmantno, jer je postojala ta niska osnova”, podsjetio je Dugalić.
Veliki broj dužnika, međutim, kasni u otplati rata više od dva, a neki čak i više od tri mjeseca, a u takvoj situaciji banke treba da se odluče da podignu limite zaduženja svojim klijentima.
Dugalić je ukazao da najbrži rast imaju krediti za refinansiranje i da građani uzimaju kredite od banaka da bi platili obaveze koje su imali ranije i koje dospjevaju.
Ti krediti za refinansiranje su sada nešto povoljniji, jer su rokovi otplate duži, a kamatna stopa niža, tako da je to rasterećenje za budžete građana, rekao je Dugalić, ali je kao zabrinjavajuću činjenicu ocijenio da građani ne uzimaju kredite zbog novih nabavki, nego da bi vratili dugove.
Dugalić je istakao da su krediti uglavnom vezani za evro, iako kurs neprestano raste, ali da su kamatne stope niže kod takvih kredita, nego kod dinarskih kredita sa fiksnim otplatama.
Govoreći o posljedicama takvog zaduživanja, on je podsjetio da je kurs porastao za oko 25 odsto u proteklih godinu i po, što znači da je i rata za toliko veća.
Problem je u klijentima koji se zadužuju i do 40 odsto svoje plate, a plate su vrlo niske, ocijenio je Dugalić, koji smatra da ključna teškoća građana nije ni kamatna stopa, ni visina rate, pa čak ni kurs, nego niske zarade.
Prosječna zarada od 320 evra najniža je u Evropi i teško je plaćati obaveze i ako one iznose 30 odsto zarade, a ukoliko iznose 40 procenata, pitanje je kako će neko da živi i da plaća obaveze koje ima, rekao je Dugalić.
On je dodao da su zato banke oprezne kada odlučuju da daju kredite i povećaju limit sa 30 na 40 odsto i da analiziraju svakog klijenta i procjenjuju da li može da otplaćuje obaveze.
Prema Dugalićevim riječima, dobar bi bio pristup kada država ne bi oporezivala banke dvije godine i ukoliko bi Narodna banka dio dobiti dala za sanaciju bankarskog sektora i pokrivanje rizičnih plasmana.
Onda bi moglo da se očekuje da i banke podnesu dio tereta, ali ne bi bio dobar pristup da samo one podnesu teret, a “ostali da posmatraju”, dodao je Dugalić. Tanjug
Svaki građanin Srbije u prosjeku dužan 560 evra za kredite
