BEOGRAD, Trećina stanovništva u Srbiji rijeđe ide u velike kupovine, odnosno u megamarkete, dok šest odsto njih više uopšte ne odlazi u veće nabavke! Neophodne dnevne namirnice, pokazuju istraživanja agencije GFK, zbog sve tanjih novčanika, sada nabavljaju u prodavnicama u komšiluku. Jer, sve manje para im ostaje za šoping, pa time i za posjete velikim marketima.
Da li je na taj način ugrožen koncept velikih trgovinskih formata – hipermarketa, gdje po broju zaostajemo za evropskim, pa čak i za regionalnim metropolama?
Petar Bogosavljević, predsjednik Pokreta za zaštitu potrošača, kaže da se „nikako ne može govoriti o ugroženosti velikih marketa, bez obzira na ekonomske prilike“. Jer, obim i vrstu svog poslovanja prilagođavaju tržišnim prilikama. Kako kaže, svuda je kriza tražnje, na svim nivoima, pa ni megamarkete nije zaobišla. Ali, i dalje su konkurentniji od običnih prodavnica.
– Kapaciteti našeg tržišta neosporno su smanjeni, imajući u vidu i manji obim potrošnje – dodaje Bogosavljević. – To je i jedan od razloga zašto je usporen ulazak stranih trgovinskih lanaca. Oni svakako prave i procjene buduće potrošnje, a sadašnji standard naših građana ne obećava mnogo.
Inače, dodaje, sve više se smanjuju razlike u cijeni između malih i velikih trgovina, što je logična reakcija na krizu, jer se i jedni i drugi prilagođavaju tržišnim uslovima.
U vodećim trgovinskim lancima potvrđuju, ali ne žele zvanično da komentarišu, da se kupci zbog smanjene kupovne moći okreću manjim prodajnim objektima, u kojima kupuju samo najneophodnije.
– Odlazak u kupovinu u hipermarket, podrazumjeva da ćete potrošiti znatno više novca nego što ste planirali – kaže Ljubica Petrović, domaćica. – Više se sada uštedi kod lokalnog mesara, pa i piljara, jer i male radnje nude akcije i sniženja.
Naravno, ima potrošača koji su bili i ostali vjerni manjim radnjama, bez obzira na povoljnije cijene u hipermarketima. Presudan je, procjenjuju stručnjaci, socijalni kontakt – lijepa riječ i „komšijska toplina“.
Kupci, pritisnuti krizom, u svakom slučaju, mijenjaju navike.
– U kupovini sada važi ona „triput mjeri – jednom sjeci“ – kaže Snežana Delić, iz GFK agencije za marketinška istraživanja. – Ali, i dalje se i te kako vodi računa da ono što je kupljeno ima najbolji odnos kvalitet – cijena. Naši potrošači se, inače, teško odriču kvalitetne robe, a kada već moraju to da učine i da pređu na nepoznate marke, onda i tu očekuju da se zadovolji neki kvalitet.
U Srbiji trenutno ima više od 40 hipermarketa i prilično su neravnomjerno raspoređeni. Narednih godina, sudeći prema najavama, očekuje se njihova ekspanzija i bolja raspoređenost na tržištu.
– Veliki tržni centri postali su mnogo više od mjesta za kupovinu – ukazuju stručnjaci. – Tamo se ide u frizeraje, kod manikira, u igraonice, bioskope, ali i na porodične ručkove.
Na našem tržištu posluje i oko 105.000 samostalnih trgovinskih radnji (STR), od čega trećina prodaje prehrambeno-mješovitu robu.
– Male komšijske radnje i dalje će funkcionisati ukoliko se preorijentišu na dnevnopotrošne artikle, a robu nabavljaju od manje poznatih proizvođača na tržištu, jer samo tako će biti konkurentni velikim trgovcima – ističu u Udruženju za trgovinu.
Strani lanci
Narednih godina očekuje se ulazak nekoliko vodećih svjetskih „igrača“ na srpsko tržište. Najprije treba da stigne, kako se već mjesecima najavljuje, švedska „Ikea“. U toku su pregovori sa ovom kompanijom, koja planira da u našu zemlju investira 1,1 milijardu evra u fabriku i šoping centre.
Prve prodavnice treba da otvori i njemački OBI, pa francusko-grčki „Karfur-Marinopulos“. I austrijski lanac „Špar“ najavio je izgradnju tržnih centara u Srbiji. Ali, niko nije precizirao kada tačno otvara vrata potrošačima.
Opadanje trgovine
Promet robe prošle godine opao je za 12,3 odsto u odnosu na 2008, a broj zaposlenih za 0,9 odsto – sa 199.495 na 193.065 radnika, navode u Udruženju za trgovinu. Najviše je opala prodaja tehničke robe, namještaja, odjeće i obuće…
Veličina prodajnog prostora
Kako je pokazala studija o strategiji razvoja trgovine, veličina prodajnog prostora po stanovniku u Srbiji iznosi 0,57 kvadrata, što je daleko manje od razvijenih zemalja. Naša prijestonica daleko zaostaje i za evropskim, i za regionalnim prijestonicama. U Beogradu ima 0,68 metara kvadratnih prodajnog prostora, u Budimpešti 1,6, a u Beču 1,4 kvadrata. Novosti