PEKING, Velike njemačke banke ulažu mnogo u kinesko tržište. Jer, kineska privreda bilježi velik rast i u vrijeme ekonomske krize u svijetu. Za njemačku Commerzbanku je 2009. godina bila katastrofalna. Da bi je spasila od propasti morala je uskočiti država preuzimanjem 25 postotnog udjela u vlasništvu. U februaru ove godine Commerzbanka je objavila gubitak od 4,5 milijardi evra u poslovnoj 2009. godini. I pored velikih gubitaka ta banka se širi u Kini. Krajem 2009. je otvorila treću filijalu u kineskom Tianjinu, a u martu ove godine je pekinško predstavništvo prošireno u četvrtu filijalu.
Za šefa Commerzbanke u Aziji Michaela Kotzbauera razlog širenja u Kini leži u Njemačkoj: “Snažno smo povezani sa srednje-velikim preduzećima. Commerzbanka u Njemačkoj vrijedi kao banka srednjeg sloja i rado bismo i u inostranstvu za naše klijente bili banka srednjeg sloja”.
Prije godinu i pol dana u Tianjinu je svoj prvi pogon za montažu otvorio evropski proizvođač zrakoplova Airbus. Za njim su u Kinu otišla i brojna srednje-velika poduzeća, kooperanti.
Commerzbanka prati ta preduzeća s kojima sarađuje i u Njemačkoj. Ali, nastoji pridobiti i kineska preduzeća koja žele kupiti neko od njemačkih srednje-velikih preduzeća. I najveća njemačka banka Deutsche Bank prisutna je na kineskom tržištu. Šef odjela za Aziju Robert Ranking nedavno je objavio plan prema kojem Deutshe Bank 2011. želi ostvari promet u Aziji od četiri milijarde evra.
Za razliku od Commerzbanke, Deutsche Bank je težište svoga djelovanja u Kini postavio na poslovanje s privatnim korisnicima, a ne s preduzećima. Već 2006. je Deutsche Bank kupio akcije kineske banke Hua Xia nastojeći se približiti kineskim korisnicima. Početkom maja 2010. udio u toj kineskoj banci je povećan sa 17,2 odsto na 19,99 odsto, koliko je maksimalno moguće po kineskim zakonima. Deutsche Bank to smatra važnom strateškom investicijom.
No kineska strana kritikuje da se saradnja ograničava na nivo kapitala. U operativnom dijelu praktično nema saradnje. Deutsche Bank stvari vidi drukčije: “Mi u međuvremenu imamo 850.000 klijenata u Kini na području kreditnih kartica”, kaže glasnogovornik Michael Lermer.
Kinesko tržište raste najbrže u svijetu. Zato je važno i za njemačke novčarske ustanove. Zasad one nisu u međusobnoj konkurenciji jer jedni opslužuju privatne klijente, drugi preduzeća. Ali, prema jednoj studiji konzultantske kompanije PricewaterhouseCoopers, kineske banke povećavaju pritisak na tamo prisutne strane banke. Osim toga država uvodi sve strože propise. Zato se može očekivati da će prije ili kasnije i njemačke banke u Kini jedna drugoj snažno konkurisati. Deutsche Welle
