SARAJEVO, Mikrokreditni sektor u Federaciji BiH iskazao je u prošloj godini gubitak od oko 40 miliona KM i potrebna mu je hitna konsolidacija, navodi se u analizi Agencije za bankarstvo FBiH.
Nakon što su u 2007. ostvarile visok rast oko 100 posto, mikrokreditne organizacije su krajem 2008, odnosno početkom prošle godine zabilježile značajno pogoršanje u poslovanju, a što se poklopilo i s uticajem efekata globalne finansijske krize u našoj zemlji.
Od ukupno 18 mikrokreditnih organizacija u FBiH 11 je negativno poslovalo, višak prihoda ostvarilo je šest organizacija u ukupnom iznosu od 1,7 miliona KM, a sa dobiti (20.000 KM) godinu je završila jedina profitna organizacija – “Adria mikro” Mostar.
Najveći gubitak imao je LOK Sarajevo 12,7 miliona KM, a najveći profit “Prizma” Sarajevo od oko milion KM.
Znaci pogoršanja u ovom sektoru, kako navode u Agenciji za bankarstvo, bili su vidljivi i prije krize, a leže u visokom rastu ovog sektora, posebno u organizacijama srednjeg nivoa, koji nije istovremeno i popraćen prilagođavanjem njihovih kapaciteta.
Zbog sve većih kašnjenja u otplati kredita, troškovi rezerviranja za kreditne i druge gubitke iznosili su lani 98,4 miliona KM ili 45 posto od ukupnih rashoda i više su nego udvostručeni u odnosu na isti period 2008. Kašnjenje u otplati duže od jednog dana imalo je čak 17 posto od ukupnih kredita.
Neto krediti iznosili su 591 milion KM ili 77 posto ukupne aktive i manji su za 27 posto u odnosu na kraj prethodne godine.
Apsolutnu većinu kredita, 98 posto, mikrokreditne organizacije plasirale su fizičkim licima, a više od polovine ovih sredstava otišlo je u poljoprivredu i uslužne djelatnosti. Kod pravnih lica dvije trećine sredstava plasirano je u uslužne djelatnosti i trgovinu.
Efektivne kamatne stope (nominalna kamata plus naknade i provizije), na kratkoročne mikrokredite kretale se se lani u rasponu od 25,86 posto za stambene potrebe do 37,66 posto za nenamjenske kredite, a za dugoročne kredite u rasponu od 23,38 posto do 31,90 posto.
Nejira Nalić, izvršna direktorica organizacije “MI-Bospo” Tuzla, kaže da je više razloga za trenutno stanje u mikrokreditnom sektoru
“Razvoj je moguć jedino ukoliko se razvijaju poslovne aktivnosti klijenata. U okolnostima ekonomske krize, kada aktivnosti klijenata propadaju ili su smanjene, to direktno utiče na sektor”, kaže ona.
Jedan od razloga, prema njenom mišljenju, je i u tome što su rizici poslovanja u mikrokreditiranju veliki.
“Garancije i kolaterali u mikrokreditiranju su mnogo fleksibilniji i klijentima se izlazilo u susret i isplaćivali su se krediti često bez garancija, na kreditnu istoriju ili kroz subjektivnu procjenu kapaciteta otplate”, konstatuje ona.
Smatra da je probleme izazvala i konkurentska utakmica, koja se razvila u godinama rasta, pa su organizacije često spuštale kriterije za pristup kreditima, odnosno plasirale su veće iznose kredita nego što su klijenti mogli da otplaćuju.
Napominje da se u ovoj godini situacija počela postepeno stabilizovati, a više optimizma osjeti se u posljednja dva mjeseca kada je primjetno i smanjenje kašnjenja u otplati kredita.
Kešetović: Podaci su fatamorgana
Ekonomista Izudin Kešetović kaže da je negativan finansijski rezultat MKO svojevrsna fatamorgana.
“Visoke kamatne stope u ovom sektoru nisu u srazmjeru s iskazanim poslovnim rezultatom. Sektor je imao visoka rezervisanja, a koja će naplatiti i pretvoriti u kapital, odnosno profit s obzirom na to da je stepen naplativosti kredita i dalje vrlo visok”, kaže Kešetović.
Napominje da MKO treba da budu integrisane u bh. finansijski sistem, jer su one sada uglavnom amortizeri socijalnih stresova i napajači sive ekonomije u BiH, koja iznosi između 25 i 30 posto.Nezavisne novine
Gubitak MKO 40 miliona KM
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Mislim da je prikazani gubitak nerealan. MKO zbog kašnjenja i od samo jednog dana kredit stavljaju u manje kvalitetan plasman, te za njega moraju vršiti rezervisanja. Zbog povećanih rezervisanja koje izdvajaju došlo se do loših finansijskih rezultata, odnosno gubitaka. Ako malo bolje pogledate, sa tolikim kamatnim stopama i tolikim procentom naplativosti, praktično je nemoguće poslovati negativno.
Kako koja naplata bude pristizala, ukidaće rezervisanja za njegovo pokriće, a time će i finansijski rezultat u narednom periodu biti veći. Naravno, ako klijenti/žiranti ne uđu u dodatne probleme sa plaćanjem kredita. Ali ni to nije klasični gubitak, nego bolje rečeno “odgođena dobit” zbog kašnjenja.
U svakom slučaju Akcionar, podržavam Vaše komentare.
Ovaj naslov sam prebacio na već znaš gdje samo, da malo bolje budu ljudi upućeni,
U odnosu na tvoj komentar ovde, je kavalitetan.
Ali ima jedna nelogičnost,koja je iskazana kod ovih MKO.Kada,ponavljam kada, bih neko izvršio njihovu reviziju datih kredita, tek bi se vidjelo kako su davali i kome.Oni su Zakonom ”dopušteni” ja zamišljam da budu kao neki Podsticajni fond za razvoj ili nešto drugo.
Međutim,oni su otišli u ”drugom pravcu”.Po Zakonu koji reguliše rad MKO,MKO ne može ostvarivati profit-dobit.Znam 100%, da su im kamate daleko veće od najvećih kamata na slične tj.nenamjenske-potrošačke kredite i opet banke trljaju ruke, odnosno u njihovim izvještajima u strukturi dobiti najveću dobit imaju u plasmanima kredita.Pa se pitam kao običan čovjek, šta li sve rade u tim MKO, da prikažu da nemaju dobiti odnosno da se ”uklope u Zakon”.
Dakle,smatram da je MKO jedan promašaj,koji apsolutno ne rdi ono što treba da radi.
šta ova Gospođa iz ”Mi-Bospo” kuka, na kom principu oni rade, neka mi pokaže, da li su igdje izvršili provjeru, namjenski utrošenog kredita, iako u klauzulama Ugovora ima baš jedan ćlan koji kaže da će upravo oni vršiti kontrolu namjenski utrošenog kredita, a ukoliko nije namjenksi utrošen, bez obzira da li ili se redovno servisira kredit, raskinuće se ugovor.
Nažalost, ovo je samo dio priče o ovoj našoj svakodnevici, gdje narod ”trči za kreditima”, a poslije šta ga zadesi?zato i imamo ovo što imamo, a sudija je najbolje pojasnio da je u svakom slučaju Zakon na njihovoj strani UVIJEK.
Vjerujte, gledao sam te njihove radnike, kako trkaraju od kuće do kuće noseći papire i samo da žiranti potpišu, ili potpisuju umijesto njih, vjerujte čisti kriminal. Ali,imam osjećaj da gdje baš i ti njihovi radnici tako rade, kada se zaglavi sa tim kreditom, ja mislim da ga oni otpisuju, namiriće iz neke druge dobiti.
Zamislite, na 7.000 KM na 3 godine otplate dajete 3.500 KM kamate. Pozz