SARAJEVO, Ukupna zaduženost BiH, sa 31. decembrom prošle godine, iznosi 8.237.182.222 KM, od čega je spoljni dug 5.199.142.251 KM, a unutrašnji 3.038.039.971 KM, navodi se u informaciju koju je danas usvojio Savjet ministara BiH.
Učešće javnog duga u bruto društvenom proizvodu /BDP/ za 2009. godinu iznosilo 35 odsto, a taj omjer ostao je okvirima “mastriškog kriterijuma”, krećući se u “dozvoljenih” do 60 odsto ukupne zaduženosti u odnosu na BDP, uprkos izraženijem rastu spoljne zaduženosti u i negativnom rastu BDP-a.
“Na osnovu ovih podataka može se ocijeniti da BiH spada u grupu umjereno zaduženih zemalja”, rekao je predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić na konferenciji za novinare.
U informaciji se navodi da je rast spoljnog duga uvećan za 18,5 odsto ili za 1.005.542.537 KM u odnosu na prethodnu godinu. Ovo povećanje u direktnoj je vezi sa angažovanjem prve tranše stendbaj-aranžmana sa MMF-om – 384 miliona KM i aktiviranjem opcionog dijela duga prema Londonskom klubu povjerilaca – 436 miliona KM.
Najveću zaduženost BiH bilježi prema međunarodnim finansijskim institucijama u iznosu od 60 odsto i to Svjetska banka 39 odsto, Evropska investiciona banka sedam odsto, Međunarodni monetarni fond sedam i i Evropska banka za obnovu i razvoj sedam odsto.
Informaciju o stanju javne zaduženosti BiH na dan 31. decembar 2009. godine, koja je danas usvojena, Ministarstvo finansija i trezora dostaviće Parlamentarnoj skupštini BiH.
Špirić je saopštio da je Savjet ministara BiH prihvatio inicijativu za vođenje pregovora radi zaključivanja Ugovora o kreditu između BiH i Opek fonda za međunarodni razvoj (OFID) – Projekat stambene obnove kojim se želi pomoći uspostavljanju dugoročnog rješenja procesa povratka izbjeglih i raseljenih lica.
Predsjedavajući Savjeta ministara istakao je da će Ministarstvo finansija i trezora, nakon usaglašavanja teksta ugovora, dostaviti Savjetu ministara BiH prijedlog za njegovo zaključivanje u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama BiH.
“Kredit vrijedan sedam miliona američkih dolara, sa alokacijom od po 3.237.500 američkih dolara na Federaciju BiH i Republiku Srpsku i 525.000 dolara na Brčko distrikt BiH, biće iskorišten za obnovu približno 700 stambenih jedinica kako bi se obezbijedilo useljenje za oko 3 000 lica. Rok vraćanja kredita je 20 godina, uključujući pet godina grejs perioda”, rekao je Špirić.
On je dodao da je Savjet ministara BiH na današnjoj sjednici usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o graničnoj kontroli koji ima indirektne veze sa provođenjem mjera vezanih za liberalizaciju viznog režima i ovu oblast dodatno usklađuje sa evropskim standardima.
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH rekao je da će Ministarstvo bezbjednosti dostaviti taj prijedlog zakona Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnoj zakonodavnoj proceduri.
Špirić je naglasio da se izmjenama i dopunama Zakona propisuju obaveze donošenja podzakonskih propisa o izgledu graničnih oznaka i načinu postavljanja tih oznaka na graničnoj liniji kao zajedničkog posla odgovarajućih tijela BiH i susjednih država, što će biti uređeno međunarodnim ugovorom o granici.
On je naglasio da su izmjenama utvrđene detaljne procedure u vezi sa kretanjem i zadržavanjem na području graničnih prelaza na međunarodnim aerodromima i unapređuju se bezbjednosne procedure i vrši njihovo usklađivanje sa međunarodnim standardima u ovoj oblasti.
Špirić je saopštio da je Savjet ministara BiH utvrdio Prijedlog okvirnog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći koji će Ministarstvo pravde BiH dostaviti Parlamentarnoj skupštini na razmatranje po osnovnoj zakonodavnoj proceduri.
“Prijedlogom okvirnog zakona utvrđeno je formiranje Odbora za pravnu pomoć BiH koji će brojati devet članova i činiće ga po jedan predstavnik državnih ministarstava pravde, finansija i trezora, za ljudska prava i izbjeglice te advokatskih komora Federacije BiH i Republike Srpske, kao i entitetskih ministarstava pravde i Pravosudne komisije Brčko distrikta BiH, te nevladinog sektora”, pojasnio je on.
Prema njegovim riječima, prema Prijedlogu okvirnog zakona, besplatna pravna pomoć biće pružana korisnicima u upravnom postupku i sporu, prekršajnom postupku, parničnom i vanparničnom postupku, izvršnom postupku i krivičnom postupku u dijelu kojim se pravo na odbranu obezbjeđuje postavljanjem branioca zbog slabog imovinskog stanja osumnjičenog ili optuženog, kao i u slučajevima zastupanja oštećenog u krivičnom postupku.
On j e dodao da je na današnjoj sjednici utvrđen Prijedlog zakona o volontiranju, sa ciljem regulisanja volontiranja kao oblika pružanja usluga pravnom licu ili za opštu dobrobit dobrovoljno i bez naknade.
Špirić je napomenuo da je u BiH volonterski rad potrebno regulisati jer, uprkos njegovom društvenom značaju, ovakav rad još uvijek nije pravna kategorija.
On je rekao da je volontiranje, u smislu odredaba ovog zakona, dobrovoljno ulaganje ličnog vremena, truda, znanja i vještina kojim se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit drugog lica ili za opštu dobrobit bez naknade.
Špirić je saopštio da je Savjet ministara BiH upoznat sa informacijom o održavanju zajedničke sjednice Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske koja će biti održana u junu ove godine.
Zajedničku sjednicu dogovorili su predsjedavajući Špirić i premijer Hrvatske Jadranka Kosor.
Špirić je istakao da su za koordinaciju aktivnosti u vezi sa pripremama sjednice zaduženi generalni sekretar Savjeta ministara BiH Zvonimir Kutleša i savjetnik predsjedavajućeg Savjeta ministara za pripremu sjednica Sanja Jokić.
