MOSTAR, Uprava za indirektno oporezivanje BiH je prije dvije godine platila više od dva miliona KM za 4.680 metara kvadratnih zemljišta nadomak Mostara za potrebe izgradnje carinskog terminala, što je za oko 20 puta više od realne cijene na toj lokaciji.
Iz dokumenata do kojih su došle “Nezavisne” se vidi da je Gradsko vijeće Mostara procijenilo da je na lokaciji u drugoj građevinskoj zoni, gdje je UIO kupila zemljište, vrijednost zemljišta 20,27 KM, a da je ono plaćeno skoro 430 KM po kvadratu.
Čitav slučaj u vezi sa kupovinom spornog zemljišta počinje u septembru 2007. godine, kada UIO raspisuje tender za kupovinu zemljišta za izgradnju carinskih terminala u Sarajevu, Banjaluci, Tuzli i Mostaru.
Od početka procedure se vidjelo da Mostar ima drugačiji “tretman”, jer dok je za tri regionalna centra traženo zemljište površine između 15.000 i 20.000 metara kvadratnih van središta grada, za Mostar je traženo zemljište površine između 4.000 i 5.000 kvadratnih metara, uz to da treba biti locirano u neposrednoj blizini regionalnog centra Radoč bb.
U decembru 2007. godine Komisija za vrednovanje ponuda, na čijem čelu je bio Dževad Nekić, ocijenila je da jedino ponuda “Autocentra Hercegovina” ispunjava uslove tendera.
Međutim, kako će se ubrzo ispostaviti, na zemljištu koje je trebalo da bude parking za kamione se nalazi hala površine 1.529 metara kvadratnih i gorivni toranj sa pumpnom stanicom, što nije moglo biti predmet kupovine niti je potrebno za bilo koji segment rada UIO.
Stručni vještak Avdo Kezman u svom izvještaju o procjeni vrijednosti nekretnina navodi da se zemljište nalazi u drugoj građevinskoj zoni “gdje po odluci Gradskog vijeća grada Mostara cijena jednog metra kvadratnog iznosi 20,27 KM”.
Dalje navodi da se tržišna cijena na ovom lokalitetu kreće od 20 KM za kvadrat pa naviše, u zavisnosti od interesovanja, te bez objašnjenja utvrđuje da bi usvojena cijena zemljišta za obračun trebalo da iznosi 98 KM, čime se dolazi do cifre od 458.640 KM.
Vještak dalje procjenjuje da parterno uređenje lokacije vrijedi 130.717 KM, gorivni toranj i pumpna stanica 112.800 KM, a hala površine 1.529 metara kvadratnih čak 1,3 miliona KM, odnosno 850 KM po kvadratu.
Tako u zbiru vještak procjenjuje da ukupna vrijednost nekretnine iznosi više od dva miliona KM.
Međutim, nakon što je zemljište plaćeno, u poslovnim knjigama UIO nikada nisu uknjiženi objekti, tako da se u UIO zvanično tretira da je samo zemljište plaćeno više od dva miliona maraka.
Štaviše, ukoliko bi se i krenulo u realizaciju pravljenja terminala, UIO bi morala da se izloži novim troškovima za rušenje postojećih objekata.
“Meni na neki način ovo nikada nije bilo čisto i pravo da vam kažem ne znam zašto je to i kupljeno”, kazao je Nekić za “Nezavisne”, dodajući da je Komisija samo dala prijedlog za kupovinu, a da su na njegovoj kupovini insistirali “direktor i predsjednik UO” i da je to odlučeno iz “njima poznatih razloga”.
Milorad Kudić, koji je u vrijeme kupovine spornog zemljišta bio član Upravnog odbora UIO, kaže da se sjeća da se protivio kupovini zemljišta u Mostaru, pošto je bio za to da se investira u završetak zgrade u tom gradu, koja je preuzeta od Federalne uprave carina.
Međutim, on bez uvida u dokumentaciju sa sjednice UO UIO nije mogao da iznosi više detalja.
Problemom da li je zemlja u Mostaru plaćena skupo ili ne, kako saznaju “Nezavisne”, uskoro bi trebalo da se pozabavi Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), koja je iz UIO izuzela dokumentaciju u vezi sa ovim slučajem.
Revizori preskočili spornu nabavku
Interesantno je da Služba za državnu reviziju BiH nikada nije analizirala dokumenta u vezi sa nabavkom zemljišta u Mostaru iako je to bila najveća nabavka UIO između dvije revizije.
Dževad Nekić, tadašnji pomoćnik direktora UIO i predsjednik Komisije za otvaranje ponuda, a danas zamjenik revizora BiH, kaže da ne zna zašto revizori nisu gledali te dokumente, jer on u tom trenutku još nije bio stupio na funkciju.
“Možda revizori nisu gledali ono što ne podliježe Zakonu o javnim nabavkama s obzirom na to da nabavke nekretnina i zakup poslovnog prostora ne podliježe javnim nabavkama”, kazao je Nekić, dodajući da je njegov stav da i to mora biti kontrolisano. Nezavisne novine
Zemlja za terminal plaćena 20 puta skuplje
