BEOGRAD, Poslije skoro šest decenija srpskim zanatlijama će se pozabaviti novi zakon. Nacrt zakona o zanatstvu je već urađen, na javnoj raspravi će biti od polovine aprila do kraja maja, a pred Vladom vjerovatno tokom avgusta.
Novi Zakon o zanatstvu uvodi Zanatsku komoru, koje u Srbiji nema od 1962. godine. I tu počinju da se lome koplja. Nacrt ovog dokumenta kaže da će zanatlije izađi iz okrilja Privredne komore Srbije, a da će ova institucija morati da vrati zanatlijama objekte koji su joj pripali ukidanjem Zanatske komore.
To je samo jedan od razloga što u Privrednoj komori Srbije smatraju da Prijedlog zakona nije dobar. Priznaju da je neophodno unaprijediti zanatstvo u Srbiji, ali upozoravaju da bi se osnivanjem nove komore oslabio postojeći sistem, a time i uticaj privrede na zakonodavnu i izvršnu vlast.
– Preduzetnici nisu tražili osnivanje novog komorskog sistema, već uređenje postojećeg – kaže Svetozar Babić, sekretar Zajednice preduzetnika PKS. – Šta će biti sa desetinama hiljada preduzetnika koji neće moći da imaju titulu zanatlije. Sve to što Zakon predviđa da radi Zanatska komora, može da radi i Zajednica preduzetnika. U prijedlogu piše da članstvo u Zanatskoj komori nije obavezno, ali ona pravi imenik zanatlija i daje licence. Šta je to ako nije obaveza. To je i dodatan namet zanatlijama, koji su sada članovi PKS, ali ne moraju da plaćaju članarinu.
Zanatlije iz Asocijacije malih i srednjih preduzeća podsjećaju da su zanatske komore oživjele u svim bivšim republikama Jugoslavije, a na Zapadu su već tradicija. Kada slovo propisa i zaživi šeširdžija, kovač, tesar, sajdžija, moler, pekar i njihove kolege najprije će polagati za zvanje majstora pomoćnika.
Sledeći stepen je majstor, a oni najbolji moći će da ponesu titulu – majstor mentor, koja podrazumjeva da će svojim vještinama moći da podučavaju mlađe.
– Naš najveći inetres je da poboljšamo sistem obrazovanja zanatlija – kaže Dušan Brajević iz Asocijalcije malih i srednjih preduzeća. – Iz srednjih škola danas izlaze deca koja ne znaju da rade. U saradnji sa Ministarstvom prosvjete uradićemo program koji će garantovati mnogo više prakse kod majstora. Nije važno da li će se praksa obavljati u školama ili radionicama, ali će je držati majstori mentori. Odnos prakse i nastave biće najvjerovatnije 60 prema 40, a mi bismo najviše voljeli da se izborimo za odnos 70 prema 30 u korist prakse.
Samostalan
Samostalnu zanatsku djelatnost, kako predviđa Prijedlog zakona, može da obavlja samo zanatlija sa zvanjem majstora. Da bi to stekao mora da položi majstorski ispit. U prvom periodu, godinu dana od uvođenja Imenika zanatlija, sa titulom majstora će moći da se upišu oni sa određenim obrazovanjem i dovoljno godina radnog staža.
Radno iskustvo
Majstorski ispit, piše u Nacrtu zakona, mogu da polažu majstorski pomoćnici, koji imaju najmanje pet godina radnog iskustva u statusu majstorskog pomoćnika. Ispit za majstora starog zanata i majstora domaće radinosti pomoćnici mogu da polažu poslije četiri godine iskustva. Majstorski ispit ne mogu da polažu oni koji imaju samo osnovno obrazovanje, osim ako se bave domaćom radinošću ili starim zanatima. Novosti