Zbog duga blokiran bivši treći izvoznik BiH
BANJALUKA, Grupa za prinudnu naplatu Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH) pokrenula je poslednji raspoloživi mehanizam u pokušaju da naplati porez na dodatnu vrijednost (PDV) od banjalučke firme „Balkal“. Za “Balkal” je, prema Rješenju UIO koje je u posjedu portala Capital.ba, uvedena posebna šema dužnika zbog PDV duga od 1 735 133 KM.
Posebna šema znači da svi poreski obveznici, moraju umjesto na račun blokirane firme, PDV uplaćivati direktno na račun UIO. Do sada je taj postupak primjenjen samo u još pet firmi na prostoru čitave BiH.
Ova litvanska kompanija 2008. godine sa prometom većim od 100 miliona dolara bila je treći najveći izvoznik u BiH. Preko nje Litvanci su nabavljali repromaterijala i izvozili rudu iz Fabrike glinice Birač koju su privatizovali i sa kojom upravljaju na izuzetno kontraverzan način. Balkal je sada potpuno blokiran zbog neplaćenih obaveza. Ratko Kovačević portparol UIO objašnjava da je Balkal u 2009. godini prijavljivao PDV ali ga nije plaćao. UIO je prvo pokušala dug naplatiti izdavanjem naloga za prinudnu naplatu, potom su izdali naloge za pljenidbu.
Međutim, kako je dug nije namiren, Grupa za prinudnu naplatu UIO posegnula je i za zapljenom imovine, izdate su pismene izjave o pljenidbi novca za bankovnog računa, ali račun “Balkala” je bio blokiran, navodi se u Rješenju UIO BiH.
Sledeći korak je bio prikupljanje informacija o imovini dužnika čime je utvrđeno da dužnik nema pokretne niti nepokretne imovine, izjavio je Kovačević za Capital.ba.
Isti recept drugo ime – “Alumina”
„Balkal“ nema pokretne niti nepokretne imovine, iako su obrtali stotine miliona dolara. Fabrika Birač je prodavala robu preko njih, ali sada to očito radi preko druge kompanije – „Alumine“ doo Zvornik. Direktor „Alumine“ i direktor Balkala je isti čovjek Darius Zakarauskas. Prema natpisima u medijima do kojih je došao Capital.ba, „Alumina“ je u januaru za Birač kupila 400 hiljada tona boksita iz Rudnika boksita Milići (http://www.ad-boksit.com/novosti/opsirnije.php?id=128&kategorija=3)
U medijima su bile česte optužbe da kompanija Birač od privatizacije posluje negativno, jer sav profit vlasnici izvlače preko povezanih pravnih lica. Prema poslednjem izvještaju akumulirani gubitak Fabrike glinice je 772 miliona KM.
U posebnoj šemi i banjalučka Fruktona
Balkal je poslednji i najveći dužnik u društvu šest kompanija koje su u posebnoj šemi dužnika PDV-a. Druga po dugu je banjalučka Fruktona sa 1,5 miliona maraka duga (Rješenje UIO od 02. novembra 2009. godine).
Inače, Fruktona, poznata fabrika sa vrijednom licencom „Pepsi kole“ je, saznaje Capital.ba, u sve većim problemima, duguje dobavljačima, radnicima, fondovima i Poreskoj upravi Srpske. Nejasno je kako su, kako saznajemo, zaposlenima isplaćivali nekoliko zarada iako im je UIO blokirala sve račune. Aktuelni direktor Fruktone ne želi da priča za medije. Član Nadzornog odbora Žarko Mikić potvrđuje da je radnicima bilo nekoliko isplata plata i pored toga što im je blokiran račun. Ne zna tačno kako je to izvedeno, ali pretpostavlja „preko sindikalnog računa“. Mikić potvrđuje da je Fruktona u velikim finansijskim problemima, suočena sa gubitkom tržište za što okrivljuju opšti poslovni ambijent, otvoreno tržište i nelojalnu konkurenciju globalnih kompanija. Da li će se uspjeti izvući ih kolapsa raspravljaće 14. februara na Skupštini akconara.
Ostali
U posebnoj šemi naplate PDV su i Agrokomerc Velika Kladuša zbog duga od 966 720 KM, Mesna industrija Farmer Široki Brijek 942 932 KM, Koplast Osječani 264 617 KM, te Kokaprodukt Gračanica sa neizmirenim PDV-om od 116 265 KM.
22 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Sta se drugo moglo očekivati od Litvanaca. Pa ljudi moji ovo je vrijedjanje inteligencije. Kriminalci dodju i na očigled svih uzimaju desetine miliona maraka….Jesmo li mi normalni???
Naravno da nismo.
Ko vas jxxx kad ste glupi i lakomi na mito 🙂
Da ima imalo političke volje, ta bi se situacija sa “poslovanjem” Birača i povezanih lica riješila za tren oka.
Iz Birača se godinama izvlače stotine miliona maraka, a dobijaju subvencionisanu struju od ELBJ, subvencije iz budžeta i šta sve još, a otpuštaju radnike, ne plaćaju poreze i gomilaju dugove…
Treba pitati Mikerevica zasto je prihvatio da ozivi ugovor o prodaji Birca Litvancima i koliko je naplatio za tu “uslugu”
Nisam strucnjak, pa postavljam opet isto pitanje, sta zakoni kazu za ovakvo djelovanje Litvanaca? Da li je ovo problem krsenja zakona i nerada institucija povodom toga, ili je problem sto nemamo zakonski i institucionalni okvir da bi se ovakvo njihovo djelovanje osujetilo?
Interesuje me jos da li je taj Balkal duzan da placa porez na dobit Republici Srpskoj i da li ga placa?
neka traze pomoc od vlade
he he he
Kada si dobar sa vladom, možeš da ne plaćaš poreze i doprinose. Jer, kada imate probleme takve vrste, vi se fino obratite vladi i vlada vas oslobodi na rednih nekoliko godinica.
Ala nas ovi stranci prave budalama, za ne povjerovati.
@Akcionar
Mislis da ima “narodne volje”. Ovo sa Litvancima je rezultat politicke volje.
Zar je toliki problem odgovoriti na moje pitanje. Evo konkretno:
– Placa li Balkal porez na dobit Republici Srpskoj?
– Da li je prodaja glinice Biraca Balkalu po cijenama nizim od trzisnih nezakonita? Ako jeste, koja institucija ima duznost da to regulise? Ako nije, kako je to zakonski regulisano u drugim zemljama?
uputi dopis poreskoj upravi i UIO
Ako žele, poreski organi veoma lako mogu da utvrde postojanje transfernih cijena između povezanih poduzeća. Na utvrđene razlike po osnovu transfernih cijena se u normalnim zemljama obračunava porez na dobit.
Samo postojanje gomile povezanih firmi preko kojih je rađen izvoz i uvoz govori o očiglednoj namjeri da se izvuče kapital iz Birača i sličnih firmi na štetu malih akcionara.
Ovdje očigledno do sada nije postojala politička volja da se to pitanje riješi.
Ali narod želi da se to riješi. Pa vljda na ovom portalu predstavljamo narod.
@BL
1. Balkal je obveznik poreza na dobit, a plaća ga ako ima dobit, u šta sumnjam
2. Prodaja povezanim licima po transfernim cijenama nije nezakonita, ali se mora obračunati kolika je dobit od te razlike i uvećati poresku osnovicu.
Institucija koja to treba da provjerava je Ministarstvo finansija, odnosno Poreska uprava RS.
Bruka i sramota. Da nas makar plijevi ruska, američka, italijanska ili neka druga prava mafija, ni po jada.Pa imamo mi dovoljno i naših krkana koji ni sakriti ukradeno ne znaju, ko ovu invesicionu velesilu nađe i dovede. Nije valjda onaj Đuro Mutavi, proizvođač kupusa iz Doboja. I šta vlast radi, pa neće valjda narod lopove ganjati, zašto smo birali vlast nego da nas štiti od ovakvih.Kupi mi majko top.
Šta radi Poreska uprava RS. Čita konkurse ministarstva finansija, a vozovi prolaze.
A zato se Mile šampion juče žali na državne zakone
Mozda je problem u komunikaciji. Mozda umjesto “privatizacija” treba da pise “odstranizacija”, jer kako stvari stoje kad stranac kod nas kupi firmu, ta firma “izlazi” iz nadleznosti drzave tj. ona se odstranjuje. Dodje kao neka vrsta izvoza, ali u mjestu.
A ova mesna industrija Farmer je u stvari Lijanovic. Samo promijenili zvanično ime, a brend zadržali. Narod i dalje kupuje Lijanovića proizvode, a država im ne može naplatiti PDV. Kako se ova država pravi mutava pa to je nevjerovatno.
niko te nemoze zeznuti kao sto mozes sam sebe.
Sirova istina.