BANJALUKA, Klijenti banaka u RS u većini slučajeva namjenske kredite koriste u svrhe za koje su odobreni, a ako bi došlo do nenamjenskog trošenja, zajmodavac ima pravo da odmah zatraži vraćanje cijelog kredita, kažu u bankama.
U NLB Razvojnoj banci su istakli da nisu imali veći broj slučajeva da se namjenski krediti koriste nenamjenski, jer se novac odobren po kreditu isplaćuje tek po namjenskom iskorišćenju kredita.
– To znači da, ako je kredit odobren za kupovinu automobila, novac se isplaćuje po uvidu u fakturu i to isporučiocu. Za odobreni stambeni kredit, novac se isplaćuje direktno prodavcu nekretnine – kažu u ovoj banci.
Ako se namjenski kredit odobrava radi izgradnje kuće, dodaju, banka novac isplaćuje po fakturama, s tim što se namjenska kontrola obavlja na licu mjesta, odnosno obilazi se objekat i snima faza izgradnje.
– Ako bi došlo do nenamjenskog trošenja sredstava iz kredita, banka ima pravo odmah da traži povrat cijelog iznosa kredita – naglasili su u NLB Razvojnoj banci.
U Balkan investment banci kažu da je zbog specifičnosti situacije u privredi, uzrokovane negativnim uticajem ekonomske krize, teže sprovesti ranije započete investicije, te da se zbog toga određena sredstva kredita usmjeravaju u neke druge namjene u odnosu na prvobitno planirane.
– Najčešće se ovakvi slučajevi rješavaju u saradnji sa klijentima, kako bi se obavila prenamjena kredita prije nego što se sredstva utroše u druge svrhe. Pojedini klijenti, dijelom zbog brzine potrebne reakcije ili neupućenosti, prije promjene namjene u dogovoru sa bankom utroše sredstva iz kredita – kažu u Balkan investment banci.
Dodaju da su prošle godine imali nekoliko slučajeva nenamjenskog trošenja kredita.
– U slučajevima nenamjenske upotrebe sredstava banka ima pravo pozvati se na ugovorom precizirane klauzule – kažu u ovoj banci.
Kontrole
U bankama ističu da se prilikom odobravanja, trošenja i otplate kredita sprovode višestruke kontrole.
Prilikom odobravanja, kažu, osim procjene različitih vrsta rizika kao što su kreditni ili reputacioni, kontroliše se i dokumentacija u vezi sa eventualnim trošenjem potencijalno odobrenih sredstava.
– Vodi se računa da se sredstva puštaju namjenski za kupovinu, te se obavlja redovna terenska kontrola – ističu u bankama.Glas Srpske
6 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
O cemu ovi govore ? i kome ovo govore ?
Je li ovo Primme krenuo u PR akciju?!!!
Sada kada je kolaps, o nečemu pričaju.
šta rade ove MKO, neka uzmu i izvrše kontrolu odobrenih kredita, ako nađu 10% namjesnki utrošenih kredita, ja se javno vješam u sred Banja Luke. To je najveće zlo ove države. A,sada najviše profita imaju farmacije na ovim psiho lijekovima. Zbog ovakvim radnji pucaju porodice,brakovi,vrše se samoubistva,prijateljstva,kumstva itd. O čemu pričaju ovi iz Banaka.Ali,polako doći će vrlo brzo vrijeme da će prilikom raskida ugovora o kreditu, polagati itorijat odobravanja kredita.
Vrlo malo je banaka, a o ovim iz MKO i ne treba ni govoriti poštovalo proceduru prezaduženosti klijenta uvidom u CRK, iako je to njihova bila obaveza, da ne smiju dati kredit preko visine 1/3 plate, a 1/2 sa kreditom i ako je klijent žirant. Sada ljudi nemaju plate koliko treba da imaju rate, šta sada raditi? A,masovna je pojava, posebno kod MKO da sada ne unose u CRK odobrene kredite.
Znate onu narodnu koja su dva najtraženija čovjeka sada ”2 žžiranta” i Ratko Mladić i Goran Hažić. Prije će te njih naći nego žirante.
Naslov je u potpunosti netacan. Banke ne mogu “da oduzmu kredit” nego mogu, ako je tako ugovorom propisano, obavijestiti klijenta da je preostali iznos u cjelosti dospio za naplatu zbog prekrsaja ugovorenih obaveza.
Vezano za portfolio prosjecne banke, pretezna vecina ( preko 70 %) su nenamjenski krediti stanovnistvu tako da je pricica odozgo komicna.
Za kraj par rijeci o ugovorima o kreditu. Obicno je to vrlo jednostavan dokument ( u prosjeku 1,5 str.) u kojem se nista osim iznosa i instrumenata obezbjedjenja ne navodi. Nadalje u praksi je takav ugovor najcesce tumacen kao da se klijentu mogu uskratiti sva prava i zastita a podrazumjeva se da kreditor ima cak i prava koja nisu propisana zakonom. To ce se u najskorije vrijeme morati mijenjati ako zelimo da imamo nesto sto bi licilo na bankarstvo.
Vezano za “pracenje” kredita, prosjecna banka nema ni strucnih niti institucionalnih kapaciteta da se takav posao uradi valjano te se u slucajevima ozbiljnih problema najcesce ustanovi da su sredstva kredita pronevjerena/nenamjenski utrosena a obezbjedjenje u potpunosti neadekvantno.
Ubuduce bilo bi zgodno da se vijesti iz bankarstva barem naslove da zvuce kao da su ih pisali ljudi koji donekle poznaju struku.
Bankari su sami sebi dali epitet najuređenije oblasti u našoj državi. Uređene prema njihovim potrebama i željama..
Čitajući probleme sa kreditima, žirantima, MKO, falsifikatima, pa čak i samoubistvima, pitam se kako bi izgledalo da sistem nije “uređen”?
U bankama je sve podređeno maksimizaciji plasmana i profita, bez obzira na posljedice. A znamo da je taj “fenomen” doveo do balona dužničke, hipotekarne pa onda i sveopšte krize u cijelom zapadnom svijetu.
Za razliku od mnogih zvaničnika i bankara koji nas svakodnevno ubjeđuju da je naš bankarski sektor stabilan, ne dijelim to mišljenje. Preopterećeni kreditima, ljudi su ujedno i žiranti. Svako smanjenje ili kašnjenje nečije plate prouzrokuje probleme drugima, a na kraju i bankama. One mogu “trpiti” određeno vrijeme neki procenat “loših plasmana”, a nakon toga se ruši kula od karata.
Ager, citao sam novine i u njima je rijec oduzmu napisana sa navodnicima. Nazalost, sajtovi uglavnom ne podrzavaju navodnike u naslovima, pa se tako dalje prenosi. To sto odavno primjetio kao problem koji stvara nesporazume, pa bih molio sve urednike sajtova novina i portala da to regulisu ako je moguce, a uvjeren sam da jeste