VAŠINGTON, U finansijskoj krizi su centralne banke tržište preplavile novcem. Stručnjaci se zato pribojavaju rasta cijena ako centralne banke uskoro ne “zavrnu slavinu”. MMF pak drži veću inflaciju prihvatljivom.
Glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda Olivier Blanchard izazvao je nelagodnost i ljutnju u stručnim krugovima. U svom memorandumu pod naslovom Rethinking macroeconomic policy centralnim bankama zapadnog svijeta predlaže da odustanu od cilja da inflaciju ograniče na dva odsto i umjesto toga se pomire s dvostruko većom inflacijom.
Blanchard smatra da dva odsto veća inflacija ne bi za neku nacionalnu privredu donosila puno veće troškove. Ali, da bi najavom veće inflacije kamate automatski porasle. I da bi centralne banke u budućim finansijskim krizama imale veći manevarski prostor za snižavanje kamata.
Tu ideju ne smatra dobrom glavni ekonomist Deutsche banke, Thomas Mayer: “Dva su razloga koje Olivier Blanchard i njegov koautor navode u tom papiru. Prvo, da je novčarska politika bespomoćna, ako kamate spadnu na nulu. I drugo, da inflacija od četiri odsto ne bi izazvala veće ukupne troškove nego inflacija od dva odsto. Obje pretpostavke se moraju dovesti u pitanje”.
Dosad troškovi veće inflacije nisu temeljito analizirani. A nije tačno da centralne banke nemaju nikakvih mogućnosti ako su kamate na nuli, kaže Mayer. “Razvoj prošle godine je pokazao da novčarska politika još uvijek ima mogućnosti djelovanja i kad su kamate gotovo jednake nuli. Ona se još uvijek može direktnim unošenjem novca i kreditima privredu boriti protiv recesije”.
I Christian Kastrop iz saveznog ministarstva finansija protivi se olakom odustajanju od cilja ograničavanja inflacije na dva odsto. “Mislim da je niska inflacija osnova dobrog razvoja realne privrede i bio bih krajnje oprezan kad bih i naslutiti dao da se neizmjerne troškove krize, visoko državno zaduženje u brojnim zemljama želi riješiti inflacijom tih dugova”.
Neki finansijskim političarima bi možda bilo draže kad bi se vrijednost dugova tokom godine stalno smanjivala. Ali, cijena za to bi bila previsoka, smatra Kastrop. Ako bi se inflacija povećala i iznosila četiri, pet odsto, kao krajem 70-ih i početkom 80-ih godina, to ne bi koristilo privredi kao što mu nije koristilo ni tada, kaže Kastrop. “Tada smo kao rezultat u mnogim zemljama imali stagnaciju i inflaciju i mislim da to nije scenarij koji želimo”, smatra Kastrop.
I šef njemačke Savezne banke Axel Weber prijedlog MMF-a drži “krajnje neodgovornim i štetnim”. Smatra da se time potkopava teško stečenu vjerodostojnost novčarske politike. Poslovni.hr
