BEOGRAD, “Deevroizacija” u Srbiji bi mogla da se sprovede ukoliko bi se povećalo povjerenje stanovništva u domaću valutu, kaže Saša Đogović.
Đogović, saradnik Instituta za tržišna istraživanja, kaže da je neophodan i priliv stranih investicija i konkurentnost privrede i istovremeno smanjenje javne potrošnje i inflatornih pritisaka.
On je rekao da, ukoliko bi se država samo deklarativno zalagala za “deevroizaciju”, to ne bi imalo nikakvog smisla i to bi ostalo “samo mrtvo slovo na papiru”. “Ukoliko bi se ekonomska politika vodila u tom pravcu, moglo bi da se računa na postepeno vraćanje poverenja u domaću valutu i smanjivanje rizika, kada je reč o dinaru”, istakao je Đogović.
Đogović je ocijenio da bi se sve to moglo odraziti na smanjenje kamata na dinarske kredite koje odobravaju domaće poslovne banke, što bi dovelo i o veće tražnje za dinarskim kreditima.
U suprotnom, ako bi se sve završilo da verbalnom zalaganju za deevroizaciju i na verbalnoj ocijeni kako se dinar kreće u realniom okvirima u odnosu na vodeće zapadne valute, onda Srbija ne može računati na bilo kakav proces deevroizacije. Taj proces će sigurno potrajati, ali neophodno u njega zakoračiti, kazao je on.
Prema njegovoj ocijeni, krajem prošle godine NBS je započela proces “erodiranja” domaće valute, kroz smanjenje referentne kamatne stope i kamate na svoje hartije od vrijednosti, koje su bile jako profitabilne u pretkriznom periodu.
Đogović nije želio da se upušta u procjene koliko će dinar apresirati prema vodećim zapadnim valutama do kraja godine i napominjući da je za njega bitno da je počeo proces “erodiranja” domaće valute.
Tim procesom stimulišu se investitori da ulažu u proizvodne djelatnosti, prije svega sa izvoznom orjentacijom, naglasio je Đogović i podsjetio da su se sa apresiranim dinarom do sada stimulisala ulaganja u uslužne djelatnosti, kao što su trgovinski lanci i ugostiteljski obkjekti, a to je povećavalo uvoz i platno – bilansni deficit. Tanjug