BANJALUKA, Volksbank a.d. Banja Luka završila je poslovnu 2009. godinu s ukupnim prihodima od oko milion maraka. Iako je prethodna godina bila najteža u posljednjoj deceniji, iz tog perioda smo izašli stabilni i dokazali da se možemo nositi sa svim problemima i nepredviđenim okolnostima. Iz tog razloga zadovoljni smo postignutim rezultatima, kaže direktor Volksbank a.d. Banja Luka, Aleksandar Kesić.
Na koji način je kriza uticala na poslovanje banke i koje mjere zaštite ste preduzeli?
KESIĆ: Teške okolnosti na finansijskom tržištu sve nas su stavile na test, a mi smatramo da smo ga uspješno položili. Došlo je do kašnjenja u otplati pojedinih kredita usljed otežane finansijske situacije, pa smo povećali izdvajanja za rezerve, što je znatno uticalo na dobit i prihod banke u cjelini. Određen broj kredita smo restrukturisali, u skladu s preporukama Agencije za bankarstvo RS. Pokušavamo da pomognemo klijentima i da zajednički nađemo riješenje za novonastale okolnosti, a preduzeli smo i aktivnosti na znatnom smanjenju i strogoj kontroli troškova.
Koliko ste plasirali sredstava Investiciono-razvojne banke RS?
KESIĆ: Do sada smo plasirali oko 31 milion maraka sredstava IRB RS. Uglavnom se radi o kreditima plasiranim u proizvodnu djelatnost, s naglaskom na poljoprivredu, a značajan je i broj stambenih kredita. Smatram da je IRB RS svojim prisustvom i aktivnostima pomogla privredi u cijelini.
Da li u ovoj godini očekujete povećanje obima kreditiranja?
KESIĆ: Prošla godina je bila teška, i s aspekta portfolija mi smo imali neznatan rast od deset odsto. Planom za ovu godinu očekujemo dodatni rast portfolija za 20 odsto, i sve naše aktivnosti usmjerene su na ispunjavanje tih očekivanja. Iako ekonomska predviđanja kažu da ni ova godina neće biti laka za poslovanje, mi smatramo da je najteže prošlo i da smo na putu oporavka.
Može li se očekivati smanjenje kamatnih stopa u RS, koje su često okarakterisane kao “zelenaške”?
KESIĆ: Opšte mišljenje jeste da banke daju neki imaginarni novac koji lako dobijaju, a plasiraju ga uz velike kamatne stope. Međutim, banke rade na kamatnoj margini od nekoliko procenata. Kada su u pitanju krediti IRB RS, zarada komercijalnih banka kreće se između dva odsto i tri odsto, s tim što sav rizik preuzimaju banke. Niko ne spominje kolika je cijena izvora iz kojih se finansiraju krediti. Normalne trgovačke marže u bankarskoj djelatnosti su nezamislive, tako da su te konstatacije apsolutno neutemeljene. U suprotnom, kako objasniti da je veliki broj banaka 2009. godinu, kada je došlo do pada kreditnog potencijala, završio negativno, dok istovremeno postoji veliki broj preduzeća koja su ostvarila mnogo veću dobit od banaka. Mi imamo odgovornost prema našim štedišama i imamo cijene koštanja novca, i taj novac pokušavamo plasirati uz prihvatljiv rizik, da bi zaštitili i sebe i njih.
Kako pomoći privredi da se oporavi od krize?
KESIĆ: Banke imaju veliku ulogu, jer kreditnim plasmanima prate razvoj privrede u cjelini. Međutim, svi zajedno moramo imati jasnu percepciju budućnosti, šta želimo proizvoditi kad uđemo u zajednicu evropskih naroda. Takav stav znatno bi olakšao posao i bankarima, jer samo s usaglašenim ciljevima šta želimo postići, svako u svom domenu može uraditi svoj dio posla.
Koji su najvažniji planovi za naredni period?
KESIĆ: Prije svega, zadržati stabilnost banke, uz jedan kontrolisan rast. Mi smo trenutno među pet najvećih banaka RS i cilj nam je da zadržimo i poboljšamo tu poziciju. Želimo pojačati povjerenje naših stalnih klijenata, te svojim radom i djelovanjem pridobiti povjerenje nekih novih.
U toku je formiranje Garantnog fonda RS?
KESIĆ: Formiranje Garantnog fonda RS svakako će doprinijeti poboljšanju instrumenata obezbjeđenja po kreditima, iako i dalje stabilnost i kvalitet projekata ostaje glavni motiv odobrenja kredita. Instrumenti obezbjeđenja su tu da se koriste u slučaju najgoreg scenarija, a banka kredite odobrava prevashodno na osnovu kvalitetnih planova i projekata. Svakako, određenom broju firmi koje su imale problem u sredstvima obezbjeđenja, i pored odličnih projekata i ideja, ovo će biti veliko olakšanje i veliki podsticaj. Fokus
13 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
ukupni prihod milion maraka…eh…
ma to misli na neto dobit, a posto su bili na 30.06.2009 godine u minusu 1,5 miliona, ovo je ozbiljno dobar i za svaku pohvalu rezultat. steta sto je donijeta odluka o prodaji banke u sarajevu i banja luci
mene zanima dobit Balkan banke, koja je bila 4 miliona u gubitku na 30.06.2010 godine, a tamo ima oko 114 miliona drzavnih para i para drzavnih institucija i preduzeca
mislim da su drzavne pare ‘orocene’ na 3 mjeseca tako da to i nije neki problem…
jetse problem kada pocnu da povlace pare, pa kada ih uhvati nelikvidnost. stim da su pare javnih drzavnih preduzeca orocene na 13 mjeseci, i to u KM i EUR. ali posto su dali 45 miliona KM kredita IRB-a prebice to oni nekako
a drzavne pare na koliko su orocene?
na 7 dana, 30, 90, 180,365 dana i 13 mjeseci
Kakva je procedura odabira banaka i visine orocenih sredstava IRB-a u pojedinim bankama?
Ili je i tu procedura – kum, kuma, svastika, ljubavnica
pa procedura je da su sve banke prosle, da se uzimaju one koje su dale najvece kamate, a zna se koje su to, to su one koje najbolje stoje na nasem trzistu :))
OK hvala, nisam u tom segmentu narocito upucen, pa mi je svaka info dobrodosla
mislim da vecina sredstava orocena na 90 dana
Boze dragi sto ovi banakari znaju da iznose lazi, pa to je strasno ! Najinteresantnije je ovaj dio kako ce pridobiti nove komitente i koja je uloga instrumenata obezbjedjenja kredita ! svaka mu cast, licemjerstvu nikad kraja..
A zasto ne reci gospodinu da je ovaj pozitivni rezultat poslovanja zapravo inercija iz predhodnog perioda a da ih negativni bilansi tek ocekuju..