Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Berbić: Vozače iz BiH u EU tretiraju kao migrante

    12. Februara 2026. — 19:10

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Berbić: Vozače iz BiH u EU tretiraju kao migrante

    12. Februara 2026. — 19:10

    Radnici „Sutjeske“ bez plata od jula, inspekcija na terenu

    12. Februara 2026. — 16:01

    ERS se kod banke iz Sarajeva zadužio pet miliona KM

    12. Februara 2026. — 14:52

    Integral traži poništenje ugovora od 1,4 milijarde evra u Rumuniji

    12. Februara 2026. — 13:07
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Gazprom pronašao nalazište nafte, najveće u posljednjih 30 godina

    12. Februara 2026. — 09:50

    Balkan Solar Summit 2026: Energetska tranzicija u praksi

    10. Februara 2026. — 13:59

    Ostvaruje li MOL kupovinom NIS-a potpunu kontrolu nad tržištem nafte u BiH?

    10. Februara 2026. — 12:32

    Bajatović: Ugovor o ruskom gasu vjerovatno će biti produžen za još šest mjeseci

    10. Februara 2026. — 10:48

    Sve smo bliže dnu zapadnog Balkana: I Albanija prestiže BiH

    13. Februara 2026. — 08:03

    Građani u bankama drže skoro 20 milijardi KM

    11. Februara 2026. — 08:03

    Za članstvo u SEPA neophodne izmjene zakona

    10. Februara 2026. — 15:54

    Vlada Srpske po Beču tražila kreditore za zaduženje od 500 miliona evra

    9. Februara 2026. — 15:18

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

    8. Februara 2026. — 15:30

    Cijene u Crnoj Gori rastu skoro duplo više nego u EU

    8. Februara 2026. — 10:40

    Globalne cijene hrane pale za 0,4 odsto u januaru

    7. Februara 2026. — 12:15

    Zašto su opali uvoz i izvoz

    5. Februara 2026. — 09:48

    Nijemci na ljetnjem odmoru trošili 130 evra dnevno

    8. Februara 2026. — 13:50

    Raskid s tradicijom u Saudijskoj Arabiji: Dodatno se olakšava prodaja alkohola strancima

    7. Februara 2026. — 15:20

    Jedanaest aviokompanija uvodi „wet lease“ na EX-YU linijama

    5. Februara 2026. — 14:17

    Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    4. Februara 2026. — 07:41

    Gazprom pronašao nalazište nafte, najveće u posljednjih 30 godina

    12. Februara 2026. — 09:50

    Domaći farmeri na ivici

    12. Februara 2026. — 08:01

    Imovina „Koksare“ ide na doboš, stotine radnika na biro

    11. Februara 2026. — 16:27

    Sve slabiji otkup mlijeka u BiH, farme se zatvaraju

    11. Februara 2026. — 09:02
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Materijalna vrijednost zlatnih olimpijskih medalja 2.300 dolara

    8. Februara 2026. — 09:00

    Hrvatska pronašla rješenje za prazne stanove

    7. Februara 2026. — 13:00

    Kupcima bitcoina greškom poklonjeno 44 milijarde dolara

    7. Februara 2026. — 10:45

    Mnogi žele naočari koje je nosio Makron

    5. Februara 2026. — 15:46

    Od carina čak 300 odsto više novca

    13. Februara 2026. — 09:04

    Mašinovođe u Španiji u trodnevnom štrajku

    9. Februara 2026. — 09:41

    Indijske rafinerije izbjegavaju kupovinu ruske nafte

    9. Februara 2026. — 08:03

    „Filip Moris“ prognozira veći profit

    7. Februara 2026. — 09:03
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Mogu hraniti cijelu BiH, a nemaju ni za sebe

Mogu hraniti cijelu BiH, a nemaju ni za sebe

adminadmin24. Januara 2010. — 07:002 komentara6 minuta čitanja

BANJALUKA, U RS u prošloj godini je proizvedeno 695.562 tona kukuruza, što je za 6,6 odsto manje nego u 2008. godini, podaci su Zavoda za statistiku RS. U istom periodu proizvedeno je 173.541 tona krompira ili za 7,4 odsto manje nego 2008. godine, dok je soje proizvedeno manje za 9,7 odsto.


 
Stručnjaci iz oblasti poljoprivrede i poljoprivredni proizvođači smatraju da su to zabrinjavajući podaci koji ne obećavaju prosperitet uspješne poljoprivredne proizvodnje povrtlarskih kultura u RS.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, smatra da ti podaci nisu alarmantni jer, kako objašnjava, za sve postoji razlog.
On kaže da situacija jeste teška, ali osnovni razlog pada proizvodnje kukuruza prošle godine je rekordna proizvodnja u 2008. godini.
“Na slab prinos soje uticali su i suvo vrijeme i suše koje su vladale, a imali smo problema i sa plasmanom krompira kojeg imamo previše, pa su ljudi odlučili da ga ne sade”, dodaje Usorac.
Prema njegovim riječima, prošle godine za podsticaje poljoprivrednoj proizvodnji iz budžeta RS izdvojeno je 80 miliona KM.
“Od toga je direktno iskorišteno 56 miliona, a ostatak od 24 miliona je preusmjeren na izmirenje dugovanja po raznim osnovama”, kaže Usorac.
Ove godine je planirano da se izdvoji ista suma, a Usorac se nada da će biti mogućnosti i za investiranje koje bi povaćalo proizvodnju.
Nezadovoljni podsticajima
Poljoprivredni proizvođači upozoravaju da je situacija na terenu alarmantna. Mnogi ne dobijaju dovoljno sredstava za podsticaj, a sijali bi više da ih dobiju. Međutim, priznaju da je situacija bolja u odnosu na prethodne godine.
Vinko Šikanjić, poljoprivrednik iz sela Branešci kod Čelinca, na svom imanju sije oko 10 hektara povrtlarskim kulturama. Najviše su zastupljeni kukuruz i raž tritikale. Svake godine je sve nezadovoljniji, a razočaran je i s pomoći Vlade RS.
“Mi ne možemo da opstanemo bez pomoći resornog ministarstva, i bez podsticaja”, kaže Šikanjić.
Ističe da su nezaštićeni od invazije proizvoda slabijeg kvaliteta iz okolnih zemalja.
“Imamo dovoljno zemlje da možemo da hranimo čitavu BiH, a kako sada stvari stoje, ne možemo proizvesti ni za svoje potrebe”, kaže Šikanjić.
Bojan Kecman, portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kaže da su posljednjih nekoliko godina, pa tako i u 2009. godini, podsticali povrtlarsku proizvodnju sa premijama za proizvedeno i prodato povrće.
“Sufinansirali smo podizanje novih staklenika i plastenika, regresirali nabavku mineralnog đubriva i goriva za proljećnu sjetvu/sadnju, u 2009. godini, kupovinu mehanizacije, sistema za navodnjavanje, izgradnju plastenika i staklenika, modernizaciju i rekonstrukciju pogona prehrambene industrije, kao i nabavku tehnološke opreme, hladnjača, sušara”, pojašnjava Kecman.
Kako je najavljeno iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, u toku je priprema Plana raspodjele sredstava za 2010. godinu, a nakon toga i Pravilnika o podsticajima, u skladu sa Zakonom o obezbjeđivanju novčanih sredstava za razvoj poljoprivrede i sela kojim je predviđeno minimum šest odsto izdvajanja za poljoprivredu.
Dodaju da će u 2010. godini biti izdvojeno 80 miliona KM. U skladu sa Strategijom razvoja poljoprivrede RS do 2015. godine biće obezbjeđena sredstva za podršku proizvodnji i dohotku i biće obuhvaćene sve proizvodnje, kako povrća tako i voća.
Nedovoljno zasijanih površina: RS posjeduje ukupno obradivog, registrovanog zemljišta 204.000 hektara.
Jesenja sjetva 2007. godine, prema podacima Ministarstva, obavljena je na 57.000 hektra. Uglavnom je sijana pšenica, a manji dio odnosi se na ostala strna žita ječam, zob, raž, tritikale.
U 2008. godini, u proljećnoj sjetvi, na osnovu obrađenih zahtjeva, kukuruz je bio zasijan na oko 80.000 hektara, a pšenica na oko 10.000 hektara.
Sa sojom, aromatičnim i krmnim biljem, duvanom i povrćem, u RS je u 2008. godini bilo ukupno zasijano oko 105.000 hektara.
“Prema našim podacima, u posljednje tri godine, u RS, pšenica se sije na od 30.000 do 35.000 hektara. Najveće površine su u Semberiji i Posavini”, kaže Kecman.
Mnogi poljoprivredni proizvođači smatraju da bi se moglo više sijati, ali i organizovati otkup viška proizvoda kako bi se ostvarivao profit, a spriječilo propadanje viška proizvoda.
Iako je Vlada RS izdvojila sredstva za podsticaje, proizvođači kažu da im to nije dalo veliki podstrek za sijanje većih površina. Kako najavljuju, zasijaće manje količine nego ranije, a proizvedene žitarice preusmjeriće na ishranu životinja jer im je to isplativije.
Ostoja Nikolić, poljoprivredni proizvođač i mljekar iz sela Batković kod Bijeljine, posjeduje 140 grla muznih junica.
Dio proizvedenog mlijeka plasira mljekarama, a s dijelom prihranjuje telad za prodaju ili žensku telad koju ostavlja za proširenje farme.
“Posljednjih godina sijem oko 90 hektara. Od toga, najviše oko 50 hektara, zasijaću kukuruz, pšenica je zasijana na oko 10 hektara, a i soju ću zasijati na 10 hektara. Sve što proizvedem preusmjeriću na ishranu stoke. Poljoprivredna proizvodnja je u krizi. Podsticaji su mali, ali moramo da shvatimo da država vjerovatno daje onoliko koliko ima. Jedva pokrivam troškove, ali preživjeće se”, nada se Nikolić koji redovno podnosi prijavu za isplatu podsticaja iz budžeta RS.
Prema podacima resornog ministarstva, za jesenju sjetvu 2008. godine stiglo je oko 23.000 zahtjeva za isplatu regresa za 54.000 hektara.
Dovoljno samo kupusa i krompira
Kukuruz je posijan na 62.200 hektara, jara žita na 8.760 hektara, uljarice 2.171 hektara, aromatično bilje 92,7 hektara, krmno bilje na 7.295, duvan 480 hektara, a povrće je zasađeno na 4.060 hektara.
Za proljećnu sjetvu i sadnju u 2009. godini, odobren je regres u vidu mineralnog đubriva NPK 15:15:15 i dizel gorivo za 26.550 proizvođača.
Svi se slažu u ocjeni da RS, za sada, ne može da zadovolji potrebe u proizvodnji hrane. Jedino čega ima u dovoljnim količinama su kupus i krompir. Da bi se zadovoljile potrebe RS u hrani, potrebno je povećanje prinosa i veća ulaganja u poljoprivredu, slažu se naši sagovornici.
“Ne možemo biti konkurentni i proizvoditi dovoljno hrane ako nemamo visoke prinose i maksimalnu iskorištenost sorti, rasa, hibrida itd. Pitanje uvoza nije u našoj nadležnosti i nemamo sopstvene podatke. Za to je zaduženo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH”, rečeno je u resornom ministarstvu.
Dodaju da bi poljoprivreda BiH, odnosno RS, bila spremna za evropske integracije, nužno je u predpristupnom periodu značajnije podsticati: obim proizvodnje, kvalitet proizvoda i konkurentnost proizvođača.
Osim toga, kako kažu, neophodno je poboljšati proizvodne strukture, bolje korišćenje i zaštitu raspoloživih resursa, povećanje stepena finalizacije, povećanje izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, institucionalno uređenje sektora poljoprivrede i mnoge druge stvari.
Proizvodnja
Svojom proizvodnjom RS podmiruje domaće potrebe u pšenici sa 43 odsto, kukuruzu 59 odsto, soji 2,9 odsto, goveđem mesu 23,9 odsto, svinjskom mesu 32,6 odsto, živinskom mesu 42,6 odsto, mlijeku 31,2 odsto.
“Ovako visok deficit osnovnih proizvoda razultat je niskog obima proizvodnje, u cjelini gledano, niskih prinosa i niskog prirasta, niskog nivoa tehnologije proizvodnje, niskog stepena korišćenja obradivog zemljišta i genetskog potencijala biljaka i životinja”, kaže Bojan Kecman, portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
On ističe da će Strategija razvoja poljoprivrede i Strateški plan ruralnog razvoja do 2015. godine, koji je nedavno usvojen, omogućiti da se ti nedostaci otklone. Nezavisne novine

vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakRast privrede Slovenije jedan odsto
Sljedeći članak Rumuniju čeka veći rast BDP-a

Povezani članci

Svijet 02 minute čitanja

Od carina čak 300 odsto više novca

FINANSIJE 04 minute čitanja

Sve smo bliže dnu zapadnog Balkana: I Albanija prestiže BiH

2 komentara

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

  1. bojan 24. Januara 2010. 11:53

    jednostavno… premale subvencije… pogotovo kada se uporede sa zemljama u okuzenju. zato nam je jeftinije da uvezemo njihovo nego nase. subvencije za poljoprivredu moraju biti vece, a to se vrlo brzo vraca, jer se smanjuje povecava proizvodnja, smanjuje uvoz, povecava uvoz i otvara prostor za razvoj prehrambrene industrije. Pa nisu subvencije za poljoprivrednu proizvodnju u svim razvijenim zemljama bezrazloga ogromne. one se jednostavno isplate!

    Odgovori
  2. bojan 24. Januara 2010. 11:54

    hehehehe sve sam izobrtao 😀 povecava proizvodnja, drasticno smanjuje uvoz, povecava izvoz i otvara se prostor za razvoj prehrambene industrije. 😀

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Berbić: Vozače iz BiH u EU tretiraju kao migrante

12. Februara 2026. — 19:1004 minute čitanja

April bi mogao biti jedan od najkritičnijih mjeseci za prevoznike u Bosni i Hercegovini, ali i za cijelu privredu, poručio je u podcastu „Nikad u minusu“ Muamer Berbić direktor Tuzlatransporta.

Radnici „Sutjeske“ bez plata od jula, inspekcija na terenu

12. Februara 2026. — 16:01

ERS se kod banke iz Sarajeva zadužio pet miliona KM

12. Februara 2026. — 14:52

Integral traži poništenje ugovora od 1,4 milijarde evra u Rumuniji

12. Februara 2026. — 13:07

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.