ATINA, Grčka vlada je juče predstavila trogodišnji plan reformi javnih finansija i smanjivanja ogromnog budžetskog deficita sa prošlogodišnjih 12,7 na 2,8 procenata bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2012. godine.
“Naša nastojanja u naredne tri godine biće odlučujuća za to kakvim smjerom će zemlja krenuti. Ciljevi su dostižni, sposobni smo da to i dokažemo”, rekao je grčki premijer Jorgos Papandreu.
Grčki ministar finansija Jorgos Papakonstantinu je naveo da će budžetski deficit ove godine biti smanjen za četiri procenta na 8,7 odsto BDP-a. Dogodine minus u državnoj kasi trebalo da bude smanjen na 5,6 odsto BDP-a, a u 2012. godini da dostigne planirani cilj sniženjem za još 2,8 procenata.
Vlada smatra da privreda neće biti teško pogođena drastičnim smanjivanjem budžetskog deficita. Poslije prošlogodišnjeg pada i ovogodišnje stabilizacije BDP Grčke bi 2011. trebalo da poraste za 1,5 procenata, a u 2012. za 1,9 odsto.
Analitičari, međutim, ukazuju da u nagoviještenim obrisima plana nema u osnovi ničeg novog i da su investitorima neophodne podrobnije informacije, kako bi mogli da odlučuju. Ekonomisti takođe vide nesaglasje između ambicioznog smanjivanja budžetskog deficita i umjereno optimistične prognoze rasta privrede, ukazujući da drastično smanjivanje izdataka često dovodi do ekonomskog pada. Ben Mej iz kompanije “Capital Economics” smatra da će privreda Grčke ove godine zabilježiti pad za dva procenta i da će i u 2011. dalje padati.
“Nije sigurno da će budžetski deficit padati tako naglo, kako misli grčka vlada. Nastojanje Vlade da ispuni sve ciljeve, po svaku cijenu, moglo bi da izazove veoma duboku i ozbiljnu recesiju”, upozorio je Mej.
Grčka je dospjela u teške finansijske probleme zbog naglog povećanja budžetskog deficita čiju je pravu visinu zvanična statistika donedavno skrivala. Prošle sedmice Grčku je zbog toga posjetila delegacija EU, a Brisel je pozvao Atinu da se usmjeri, prije svega, na strukturne rezove u izdacima, umjesto na jednokratno povećanje poreza. Sve češće se spekuliše da će Grčka zbog nastalih problema izaći i iz bloka zemalja čija je valuta evro. Zemlje EU su zbog ugroženosti zajedničke valute počele da vrše pritisak na Atinu da preduzme odlučne korake.
Istraživanja javnog mnjenja nagovještavaju da bi grčka javnost prihvatila oštre mjere štednje, uz pretpostavku da će troškovi biti ravnomjerno raspoređeni. Pojavljuju se, međutim, upozoravajući znaci nemira, prije svega kod tradicionalno militantnih sindikata, koji odbijaju bilo kakve rezove u izdacima koji bi pogodili radnike, pa najavljuju da će od 10. februara početi da štrajkuju.