BANJALUKA, Veliki pad kamatnih stopa koje bilježi EURIBOR ne prati i smanjenje rata kredita u BiH koji su vezani za tu referentnu kamatu, upozoravaju iz udruženja potrošača u BiH.
Dragovan Petrović, iz Udruženja potrošača RS, kaže da su se oni intezivno bavili tom problematikom i imali priliku da analiziraju dosta ugovora i utvrdili da se banke često “bahato ponašaju” .
On je istakao da je problem što nemama zakonski uređene propise u toj sferi koji bi regulisali tu oblast, čime se bankama ostavlja prostor da same diriguju i uglavnom prave jednostrane ugovore, što za posljedicu ima da uprkos padu EURIBOR-a građani nemaju neke koristi od toga.
“Korisnik kredita nema nikakvih prava jer često postoje članovi u ugovorima koji u svakoj poziciji ostavljaju bankama manevarski prostor”, objašnjava Petrović, dodajući da većini banaka koje su došle iz inostranstva ne bi padalo na pamet da se tako ponašaju u svojim zemljama, ali ovdje imaju neogranične mogućnosti.
Petrović kaže da korisnici kredita nemaju nikakvu zaštitu od države, a kad i utvrde da imaju osnova da tuže banku, često ne mogu da se nose sa pravnim službama banaka koje imaju dosta više materijalnih sredstava, tako da uglavnom i ne ulaze u sporove.
On smatra da teška ekonomska situacija ide na ruku bankama jer ljudi kad uzimaju kredite i ne čitaju ugovor u želji da što prije dođu do sredstava, tako da se sa problemima susreću tek kasnije.
Slavica Injac, direktor Agencije za bankarstvo RS, kaže da banke moraju da poštuju potpisane ugovore i da ne vjeruje da ih krše.
Ona je kazala da iz dosadašnjeg iskustva zna da građani koji su uzeli kredite često iz nepoznavanja prava i selektivnog čitanja ugovora misle da su oštećeni, a da u stvarnosti nije baš tako.
Ipak, ona kaže da svi nezadovoljni treba prvo da se obrate bankama i da od njih zatraže pojašnjenja za eventualne nejasnoće.
“Ukoliko ih ne dobiju ili su nezadovoljni tim dobijenim odgovorima, dalje mogu da traže savjet od udruženja potrošača ili da tuže banku nadležnim sudovima”, kaže ona.
Što se tiče Agencije za bankarstvo RS, Slavica Injac je objasnila da oni nisu prava adresa za tu vrstu žalbi građana, jer ne mogu rješavati upravne sporove.
Borka Surtov, glavni tržišni inspektor RS, kaže da prema Zakonu o zaštiti potrošača stambeni krediti nisu u njihovoj nadležnosti, tako da građani koji imaju bilo kakve primjedbe za tu vrstu kredita treba da pravdu traže putem sudova.
Aleksandar Ljuboja, predsjednik Sekcije za bankarstvo Udruženja ekonomista SWOT, kaže da su promjene vezane za EURIBOR vezane za određene vremenske periode i da nije do sad čuo da banke samovoljno mijenjaju vrijednost kamata.
“Jednostavno to podliježe unutrašnjoj kontroli i eksternoj kontroli”, kazao je Ljuboja, dodajući da se promjene ugovora, odnosno korekcije kamata, vrše u naznačeno vrijeme.
On je objasnio da je čitav sistem promjena kamata koje se vezuju za EURIBOR automatizovan i da je veoma teško napraviti namjernu zloupotrebu ugovora.
Ljuboja kaže da do nenamjernih grešaka može doći zbog eventualnih tehničkih propusta.
Takođe upozorava da svaki ugovor mora biti detaljno iščitan i da često u njima postoji i dodatnih klauzula koje se razlikuju od banke do banke i tumače na različite načine.
Šta je EURIBOR?
Veliki broj korisnika kredita sa promjenjivom kamatnom stopom, koji su uglavnom vezani za EURIBOR, zapravo i ne zna šta je to i gdje može provjeriti njegovu vrijednost.
EURIBOR je referentna kamatna stopa koja se utvrđuje kao aritmetički prosjek kamatnih stopa po kojima se u okviru panela prvorazrednih banaka u evrozoni međusobno nude depoziti na fiksne periode.
Računa se na bazi 360 dana od strane Bankarske federacije Evropske zajednice (European Union Banking Federation), a objavljuje svakog dana u 11 sati prije podne.
Njegova trenutna, ali i istorijska vrijednost se može provjeriti na sajtu www.euribor.org. Nezavisne novine
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Što se tiče ugovora o kreditima, klijenti praktično nemaju ama baš nikakav uticaj na njegovo definisanje. Možda poneki spretan i stručan klijent uspije dobiti neku “povoljnost”, ali su ugovori napravljeni tako da je banka zaštićena kao bijeli medvjed i nude se u formi “uzmi ili ostavi”.
Žalosno je što se u cijeloj priči Agencija za bankarstvo pravi mutava, inspektori nisu nadležni, a čak ih i vajni ekonomisti iz SWOT-a “brane” kako je sistem automatizovan i da se greške mogu desiti samo zbog tehničkih propusta.. Malo sutra.
Je li tehnički propust što je EURIBOR u posljednjih nekoliko godina smanjen sa recimo 4,5% na 1,5%, a da nikome nije smanjena rata tj. kamatna stopa? Kad to pitate u bankama reći će vam da je u međuvremenu porastao kreditni rizik zemlje i to, pazi slučaja, upravo za onaj postotak koliko je pao EURIBOR. Ma nemoj!
Kada te iste bankare pitate kolika je naplativost kredita (kad je već riječ o povećanom riziku), reći će vam da je preko 95% što je na nivou zapadnih zemalja, gdje je tobože rizik puno manji iako ih trese finansijska kriza, bankrotiraće im i države…
S druge strane, banka vam može povećati kamatnu stopu praktično kad joj se prohtije. Samo je obavezna da vas o tome pismeno obavijesti, i sve je u redu, po dotičnoj Slavici Injac.
Dakle, radi se o klasičnom lihvarenju gdje su, kao što vidimo po izjavama Agencije, inspekcije i SWOT-a, svi u sprezi sa bankarima. Za svaku nejasnoću imate sud. A za samo pokretanje tužbe vam treba bar 500 KM, pa izvolite…
ote mi rijec iz usta, samo sam cekao ovakve glupave komentare iz ABRS i udruzenja gradjana ‘swot’. proglasite se nenadleznima-vrlo poznata i uobicajena praksa drzavnih organa.