ZAGREB, Guverner HNB-a Željko Rohatinski iznio je devet teza od kojih su neke jasne poruke budućem predsjedniku i vladajućoj koaliciji.
Rohatinski je, između ostalog, naveo i kako “predsjednik uprkos Ustavom suženom manevarskom prostoru može bitno uticati na ekonomsku politiku, ali mora znati što želi i kako to provesti, jer ako to ne zna, a pokušava pomoći – opasan je”.
“Finansijska kriza mnoge je zemlje pogodila teže nego Hrvatsku. Hrvatski realni sektor pogođen je padom izvoza i štednjom na domaćem tržištu. Proizvođači moraju shvatiti da je prošlo vrijeme domaće potrošnje s inokreditima”, naveo je Rohatinski.
Treća teza se odnosi na građevinare: “Građevinski sektor dobar je primjer loše prakse koja se temelji na rastu finansiranom novcem poreznih obveznika”, a četvrta, kako piše Globus, na menadžere: “Menadžeri koji su danas u zatvoru nisu napravili ništa različito od onoga što rade posljednjih 20 godina, samo što se to u periodima kada je bilo novca lako moglo učiniti nevidljivim”.
“Oblik vlasništva manje je važan od odgovornog ponašanja vlasnika. U hrvatskom državnom sektoru zasad se teško može govoriti o odgovornom vođenju kompanija i teško je očekivati značajne promjene bez promjene mentaliteta”, smatra Rohatinski te dodaje: “(Spasiteljski) fond koji bi se finansirao emisijom svježeg novca iz primarne emisije velik je rizik za središnju banku. Ne usmjeri li se taj novac u proizvodnju, potrošnja će povećati potražnju za devizama, kuna će se naći pod pritiskom. Da bi cijela priča uspjela, treba nam veća koordinacija monetarne i fiskalne politike”.
“U Hrvatskoj je stvoreno pogrešno uvjerenje o svemoći države. Privrednici moraju biti svjesni da im nitko neće pomoći ako sami sebi ne znaju pomoći”, sedma je teza koju je iznio guverner HNB-a. Rohatinski je naveo i kako “u bankama ima novca, ali u kriznim situacijama rizik je povećan i one nisu spremne ulaziti u potencijalno nesigurne poslove. Često su ekonomski jake države na sebe preuzimale dio rizika. Hrvatskoj državi danas je vrlo teško ulaziti u povećani rizik sa situacijom u kakvoj se nalazi proračun”.
“Hrvatska je visoko zadužena zemlja, no to ćemo i 2010. uredno otplaćivati i možemo to podnijeti. Važno je da se relativna inozemna zaduženost dalje ne povećava”, naveo je za kraj Rohatinski. Podsjetimo, prije nekoliko je dana HNB objavio kako je tokom 2009. godine hrvatski inostrani dug porastao za 3,4 milijarde evra i sada iznosi ukupno 42,8 milijardi evra, što je 93,9 posto BDP-a. Index.hr