ZAGREB, Centralna banka može preko noći osloboditi 10 milijardi kuna kredita privredi, ali država i HBOR moraju osigurati da novac dobiju preduzeća i projekti koji mogu potaknuti privredni rast, rekao je guverner Hrvaske narodne banke Željko Rohatinski u tradicionalnom novogodišnjem intervjuu časopisu Banka.
Rohatinski je naglasio da je spreman riskirati, ali država i njezine institucije, primjera Hrvatska banka za obnovu i razvoj, moraju osigurati da novac dobiju preduzeća i projekti sa potencijalom koji može potaknuti rast.
Što se monetarnih kretanja u 2010. godini tiče, guverner HNB pri bitno nepromijenjenim unutrašnjim i vanjskim uslovima očekuje porast plasmana banaka sektoru preduzeća i stanovništvu za oko 4 odsto, kao i novčane mase, dok bi ukupna likvidna sredstva porasla za oko 7 odsto.
Moguće je i malo smanjenje aktivnih kamatnih stopa banaka.
“Sasvim je izvjesno da to nije dinamika rasta monetarnih agregata koja bi dala snažniji impuls privrednom rastu te zato HNB razmatra i scenarij koji sadrži određene promjene u primjeni instrumentarija monetarne politike, sa ciljem stvaranja preduslova za brži rast kreditne aktivnosti i smanjenje kamatnih stopa na kredite namijenjene proizvodnji i izvozu”, rekao je guverner HNB.
Rohatinski kaže da će Hrvatska i ove godine bez teškoća refinansirati inostrane dugove, no upozorava da “treba imati na umu da će ovakvim zaduživanjem inostrani dug do kraja 2010. gotovo dostići nivo BDP-a, što ne samo da može izazvati podozrivost stranih investitora već i dodatno povećati ranjivost zemlje na potencijalne nove vanjske i unutrašnje šokove”.
U 2010. dospijeva za otplatu glavnica inostranog duga od 8,3 milijarde evra, što s kamatama čini anuitetnu obvezu oko 10 milijardi evra. Doda li se tome očekivani deficit u razmjeni roba i usluga s jedne strane te izravna strana ulaganja na drugoj strani, potrebe za bruto inostranim zaduživanjem u 2010. se procjenjuju na oko 11 milijardi evra, što je za 10 odsto manje u odnosu na prethodnu.
