BEOGRAD, Trgovinska razmjena Srbije i BiH u prvih deset mjeseci prošle godine je pod uticajem svjetske finansijske krize bila manja za 30,8 odsto u odnosu na isti period 2008. godine i iznosila je 1.188,77 miliona američkih dolara, izjavio je saradnik u Birou za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije /PKS/ Mitar Pržulj.
“BiH je značajan spoljnotrgovinski partner za privredu Srbije. Od ukupnog izvoza Srbije u svet, više od 10 odsto realizuje se u BiH. Od toga se oko 60 odsto plasira na tržište Republike Srpske (RS), pri čemu se jedan deo roba indirektno plasira na tržište Federacije BiH, preko distributera iz RS”, rekao je Pržulj.
On napominje da preduzeća iz Srbije, za razliku od područja Banjaluke i Bijeljine, nemaju organizovani nastup na tržištu FBiH, tako da kanali plasmana robe iz Srbije idu preko posrednika i zastupnika iz drugih dijelova RS.
Najveći uvoznik robe iz BiH u Srbiju bila je željezara “JuEs Stil Srbija”, a koks potreban toj željezari iz Smedereva, je osim električne energije iz BiH, toplo valjane žice, drva, mrkog uglja i lijekova, istovremeno bio i roba koje je najviše uvožena iz BiH u Srbiju.
U srpskom izvozu u BiH dominiraju pivo u bocama, lijekovi, goveda, bezalkoholna pića i kukuruz.
Trgovinsku saradnju Srbije i BiH, članica Cefta sporazuma, prema Pržuljevim riječima, prate problemi, među kojima su na prvom mjestu nepriznavanje standarda i kvaliteta proizvoda, veterinarskih, sanitarnih i fitosanitarnih sertifikata, preveliko administriranje prilikom prelaska granice, što povećava troškove i usporava protok robe.
Pržulj je naglasio da su necarinske barijere problem koji i inače opterećuje trgovinu među zemaljama potpisnicama Sporazuma o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi – CEFTA, koja obavezuje svoje članice da do kraja 2010. godine obezbjede punu liberalizaciju tržišta.
On je naveo da su na sastanku privrednih komora Srbije i BiH, 22. decembra prošle godine definisani problemi i odlučeno da sve nadležne institucije obje države /ministarstva poljoprivrede, uprave za veterinu i za zaštitu bilja/ u međusobnim kontaktima otpočnu rješavanje problema koji opterećuju trgovinsku razmjenu.
Srbija je od 1. januara preuzela predsjedavanje Ceftom u 2010. godini. Tržište Cefta regiona je značajno za privredu Srbije, gdje ona ostvaruje oko 32 odsto izvoza i u trgovinskoj razmjeni bilježi suficit.
U daljoj primjeni Cefta sporazuma, Srbija je predložila prioritete, koji su potvrđeni i od strane Sekretarijata Cefte, a to je potencijalno otvaranje pregovora o liberalizaciji u oblasti usluga, stvaranje jednakih uslova za investicije, otvaranje tržišta javnih nabavki država potpisnica i postizanje konkurentnosti i usaglašene trgovinske liberalizacije.
Cefta sporazum zaključen je 2006. godine između Albanije, BiH, Makedonije, Moldavije, Srbije, UNMIK-a u ime Kosova i Metohije, Hrvatske i Crne Gore, a zamijenio je mrežu od čak 32 dvostrana aranžmana o slobodnoj trgovini u regionu jugoistočne Evrope koji su se primjenjivali od 2001. godine.
