BEOGRAD, Najnovije obaranje kursa dinara prema evru nešto manje od pet odsto izazvalo je paniku među građanima, ali i privrednicima.
Dok su građani svoje dinarske ušteđevine hitno počeli da pretvaraju u evre, a privrednici zahtjevaju kontrolu kretanja kursa, ekonomisti smatraju da je raspon „fluktuacije” do pet odsto u domenu prihvatljivog, naročito ako se može smatrati privremenim.
Visok kurs i slabljenje dinara prema evru, prema istraživanju portala Kamatica, odgovara izvoznicima koji koriste repromaterijal iz domaćih izvora, zatim mjenjačnicama koje ostvaruju veće provizije u svojim poslovima i bankama koje svoj kapital baziraju na parama koje stižu iz matica u inostranstvu (devizni prilivi za njih značili bi veći dinarski potencijal za plasiranje, a mjesečne rate već odobrenih kredita indeksiranih u evrima omogućile bi veći dinarski profit u Srbiji).
Pad dinara odgovara i svim ljudima koji primaju plate u stranim valutama (zaposleni u predstavništvima stranih kompanija, pojedinih banaka, osiguravajućih kuća) ili pak imaju znatnu štednju u tim valutama.
Prema istraživanju tog portala, niži kurs i jači dinar odgovara uvoznicima, ali isključivo u trenutku kada plaćaju u inostranstvu, firmama koje svoj proizvod izrađuju od uvoznih materijala a prodaju ga na domaćem tržištu i onima koje svoje depozite baziraju na štednji domaćih firmi i građana.
Jak dinar odgovara, ipak, i poslovnim bankama, ali i svim firmama i građanima zaduženim u kreditima indeksiranim u stranim valutama i najvećem dijelu stanovništva koje prima zaradu u dinarima.
Iako pojedinim interesnim grupama odgovara ili jak ili slab dinar, nikome ne odgovara nestabilan kurs dinara, jer on znači pojačavanje rizika u privredi i za sobom povlači više negativnih ekonomskih efekata, nego što bi bilo kome donio koristi.
Podsećanja radi, prošlogodišnja nestabilnost dinara donijela je nagli rast referentne kamatne stope, topljenje deviznih rezervi, rast cijena svih kredita, povećanje mjesečnih rata kredita, pad životnog standarda, povlačenje devizne štednje iz banaka, poskupljene svih uvoznih proizvoda i energenata, povećanje poreza, a negativne kursne razlike su se pojavljivale u bilansu svih firmi. B92
