SARAJEVO, Kamatne stope na kredite u BiH, nakon dramatičnog rasta usljed svjetske finansijske krize, stabiliziraju se, potvrđuju podaci nadležnih institucija.
“Nema više izrazitih pomaka prosječnih kamatnih stopa. Primjetni su mali pomaci i to više u pravcu sniženja nego rasta, što ovisi od pojedinih kreditnih proizvoda koje banke u određenom mjesecu nude”, kaže Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo FBiH.
Prema podacima Centralne banke BiH, prosječne kamatne stope na kratkoročne kredite namijenjene privredi prvi put su zabilježile pad u posljednjih više od godinu dana. U oktobru ove godine one su iznosile 8,21 posto u odnosu na 8,28 posto iz septembra. Simboličan pad zabilježen je i kod kamatnih stopa na dugoročne kredite stanovništvu, koje su u oktobru u odnosu na septembar smanjene sa 9,82 na 9,81 posto, mada njihova visina od mjeseca do mjeseca varira.
Dok su kamate na dugoročne kredite u oktobru preduzećima takođe opale sa 7,87 na 7,61 posto, stanovništvu su porasle sa 8,99 na devet posto. Međutim, one su, ipak, niže nego ranijih recesijskih mjeseci kada su prelazile čak i 11 posto i dostizale 11,87 posto u novembru prošle godine.
“Ovo variranje kamatnih stopa u tržišnoj ekonomiji je neminovno, posebno imajući u vidu političku klimu u BiH. Bez obzira na to koliko mi to zaobilazili, propali butmirski pregovori imali su direktan uticaj na poskupljenje kapitala našoj zemlji na inozemnim tržištima novca”, ističe Barš.
Radovan Bajić, direktor NLB Razvojne banke Banjaluka, kaže da ne treba očekivati velike promjene kada su u pitanju kamatne stope.
“Dramatičnih promjena sigurno neće biti ni kada je u pitanju rast, a ni pad kamatnih stopa. Na kraju godine je uvijek veći oprez kod klijenata kada je kreditiranje u pitanju. Posljednjih mjeseci bilježimo značajan pad broja zahtjeva za kredite, a posebno su izraženi problemi u privredi, jer nema dovoljno kvalitetnih kreditnih zahtjeva”, istakao je Bajić.
Izudin Kešetović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli, kaže da su kamatne stope u BiH visoke bez obzira na blagi pad zabilježen u oktobru, ali da je teško tražiti od privatnog bankarskog sektora, čiji je cilj profit, da ih smanjuje na prihvatljiviji nivo.
“Potrebno je mijenjati koncept makroekonomskih politika, a prije svega funkciju Centralne banke BiH, koja je sada obična mjenjačnica. Nema instrumentarija državnih obveznica, odnosno ponude jeftinog novca koji bi riješio problem nelikvidnosti u realnom sektoru ekonomije. Osim što nemamo monetarne politike, kod nas ne djeluju ni fiskalne politike kojima bismo obarali troškove u sektoru javne potrošnje i tako rasteretili privredu. Zbog svega toga teško je očekivati obaranje kamatnih stopa”, ističe Kešetović.
Skupo kreditiranje putem kartica
Trend rasta nastavile su kamatne stope na kratkoročne kredite po kreditnim karticama i prosječno su u oktobru iznosile 12,82 posto, što je najviši nivo u posljednje dvije godine.
Istovremeno, kamate po kreditnim karticama na dugoročne kredite zabilježile su blagi pad sa 15 posto iz septembra na oktobarskih 14,96 posto. Nezavisne novine