BEOGRAD, Za istu količinu novca građani Srbije su, od početka godine, dobijali sve manje robe. Ministar trgovine srbije nedavno je najavio da bi to uskoro moglo da se promjeni.
Cijene brašna, hljeba, mesa i prerađevina narednih mjeseci trebalo bi da ide nadole, najavio je ministar Slobodan Milosavljević. B92 je istraživao šta o toj prognozi misle privrednici, ekonomisti i građani.
Stalna trka između cijena i standarda u Srbiji uvijek ima isti ishod. Prosječna zarada je nedovoljna za običan život koji statistički staje u potrošačku korpu. Cijene su uvijek do sada pobjeđivale. Da iduće godine neće biti tako nedavno nas je uvjeravao ministar trgovine, ali oni koji cijene te hrane formiraju ne djele njegov stav.
“Cijena hljeba se graniči sa proizvođačkom cijenom i najniža je u regionu. I ne možemo govoriti da će se cijena peciva spuštati, jer to je nešto od čeka pekare na neki način prihoduju i žive”, kaže Zoran Pralica iz Unije pekara Srbije.
Rade Pribićević iz investicionog fonda Salford kaže da se “ne bi složio da ima prostora za sniženje cijena. Činjenica je da većina proizvođača već dugo vremena s obzirom na smanjenu potrošačku moć građana posluje sa minimalnim maržama, i na nivou same proizvođačke cijene. Tako da zaista ne verujem da postoji realan osnov da bi se moglo očekivati smanjenje cijena”.
Srbija će ove godine biti rekorder po rastu troškova života, izračunali su stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda. Sa inflacijom od skoro osam odsto, daleko iza sebe ostavlja Hrvatsku sa oko jedan i po, Sloveniju sa jedan ili Bosnu i Hercegovinu sa 2,7 odsto.
Izjavu ministra trgovine Srbije Slobodana Milosavljevića da su cijene već četiri mjeseca stabilne, a da u idućoj godini možemo očekivati i pojeftinjenja određenih proizvoda potrošači, kako kažu, poučeni iskustvom, uglavnom dočekuju sa nevjericom.
Ekonomisti kažu da je još rano prognozirati kretanje cijena u idućoj godini, ali s obzirom na stanje u privrede i industrije u Srbiji i stagnacija bi bila dobra.
“U desetomjesečnom periodu koji je statistika zabilježila cijene poljoprivrednih proizvoda bilježe smanjenje, doduše malo, ali ipak smanjenje, što je prvi put u zadnjih par godina, s obzirom da su one najviše uticalne na kretanje cijena na malo”, kaže Vladana Hamović iz Instituta za ekonomiju poljoprivrede.
Građani, proizvođači i ministar, o cijenama, izgleda, misle različito. Ukoliko dogodine bude rastao bruto domaći proizvod, ako inflacija bude niža nego ovogodišnja, smanje se izdaci u javnoj potrošnji, ako energenti ne budu znatnije poskupili, ako bude još dosta ako, cijene bi mogle da miruju ili da se smanje. U suprotnom, građani bi mogli da budu bolji prognozeri od ministra.
