ZAGREB, Hrvatski preduzetnici u prvih su šest mjeseci ove godine ostvarili ukupne prihode od 298,4 milijarde kuna, što je 6,8 posto manje nego u istom periodu prošle godine, dok su ukupni rashodi iznosili 284,9 milijardi kuna i bili su manji su za 9,0 posto, pokazuju podaci Finansijske agencije (FINA) o finansijskim rezultatima poslovanja 87.663 preduzetnika sa ukupno 904,6 hiljada zaposlenih.
Višak prihoda nad rashodima iznosio je 13,4 milijarde kuna, što je za čak
98,1 posto ili za 6,6 milijardi kuna veća bruto dobit nego u istom
prošlogodišnjem periodu.
Snažnije smanjenje ukupnih rashoda od smanjenja prihoda omogućilo je gotovo paradoksalnu situaciju da je u narušenim uslovima poslovanja ostvaren visok rast bruto dobiti, napominju analitičari Hrvatske gospodarske komore koji do kraja godine očekuju zadržavanje niske privredne aktivnosti i lošije finansijske rezultate na međugodišnjem nivou.
U strukturi ukupnih prihoda preduzetnika dominiraju prihodi od prodaje u zemlji, sa udjelom od 77,6 posto, koji bilježe međugodišnji pad za 8,3 posto.
Zbog smanjenja inostrane potražnje prihodi od prodaje u inostranstvu zabilježili su još izraženiji pad, za 9,6 posto, što ih je dovelo na nivo od 12,5 posto ukupnih prihoda, navode analitičari Centra za makroekonomske analize HGK u “Gospodarskim kretanjima”.
Kod ukupnih rashoda pak četiri grupe čine 83,6 posto svih rashoda. Pritom nabavna vrijednost prodane trgovačke robe ima udio od 34,5 posto, a zabilježila je međugodišnji pad za 13,6 posto. Materijalni troškovi, čiji je udjel 18,1 posto, smanjeni su za 10,3 posto, ostali vanjski troškovi, sa udjelom od 16,6 posto, imali su pad za 20,1 posto, dok su troškovi osoblja, sa udjelom od 14,4 posto, zabilježili međugodišnji rast od 3,6 posto.
Najveći broj preduzetnika, oko 70 posto, je u četiri djelatnosti – trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (30,1 posto), zatim stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (14,2 posto), građevinarstvo (13,4 posto) i prerađivačka industrija (12,2 posto).
Istovremeno je oko 61 posto radnika zaposleno u tri djelatnosti – prerađivačkoj industriji (26,5 posto), trgovini (22,7 posto) i građevinarstvu (12,2 posto), pri čemu je u prerađivačkoj industriji smanjen broj zaposlenih za 4,3 posto u ostale dvije djelatnosti zabilježen rast za 1,6 i 1,8 posto.
Analiza udjela i kretanje ukupnih prihoda po djelatnostima pokazuje da je pola njih ostvarilo pad ukupnih prihoda, a među njima su trgovina, sa padom od 12,9 posto, i prerađivačka industrija sa smanjenjem za 8,9 posto, po udjelu u strukturi najznačajnije djelatnosti.
Istodobno je u trgovini zabilježen pad rashoda za 12,3 posto, dok je u prerađivačkoj industriji pad rashoda iznosio 7,6 posto.
U strukturi bruto dobiti na pet djelatnosti odnosi se oko 86 posto ukupno ostvarene bruto dobiti. To su trgovina (sa 24,5 posto ukupne bruto dobiti), informacije i komunikacije (22,6 posto), prerađivačka industrija (17,8 posto), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (10,9 posto) i građevinarstvo (10,3 posto).
Najviši međugodišnji rast bruto dobiti bio je u djelatnosti informacija i komunikacija (58,1 posto), javnoj upravi i obrani; obvezno socijalno osiguranje (48,8 posto), zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (22,5 posto) i poslovanju nekretninama (18,6 posto).
Veći iznos ukupnih rashoda od ukupnih prihoda zabilježen je samo kod poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (za 49 miliona kuna) i kod djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (za 846 miliona kuna) na što dijelom ima utjecaj i sezonski karakter ovih djelatnosti, navode analitičari HGK.